Fascinantne fotografije oblačnog sustava, koje je poviše Grebena u nedjelju popodne ulovio naš sugrađanin ‘lovac na munje‘ i nagrađivani fotograf Daniel Pavlinović, potaknule su živu raspravu je li riječ o meteorološkom fenomenu za koji se donedavno gotovo nije ni znalo, barem ne pod imenom superćelija. Da je upravo o ovoj pojavi bila riječ, smatra iskusni pomorac i meteorolog hobist Ivo Batričević koji na Pavlinovićevim snimkama doista prepoznaje superćelijski oblak.
- Generalno cijeli svijet osjeća globalne meteorološke promjene, kod nas su čak i najmanje prisutne, ali ih osjećamo. Pojavljuju se ekstremne plime i oseke te smo zadnjih mjeseci imali više meteo tsunamija u Vela Luci, Starigradu, a ja se u mom životu sjećam samo dva, onog u Dubrovniku i Vela Luci gdje je bio najveći. Što se ovih ‘ćelijskih‘ nevremena tiče, bilo ih je i ranije ali u blažem obliku i nisu bila tako učestala kao danas, kad se javljaju sve više zbog globalnog svjetskog poremećaja klime – kaže nam sugovornik kojega pitamo i kako to da upaljeni silni alarmi za opasno vrijeme, od žutog preko narančastog do crvenog, za naš krajnji jug u većini prođu tek uz kakav simboličan pljuščić ili udaljenu grmljavinu:
- Za ovaj naš dio južnog Jadrana veoma je teško davati prognoze. Ni ja pouzdano ne mogu reći što će se događati s vremenom, iako redovito pratim color dopler radar Državnog hidrometeorološkog zavoda za grmljavinsko nevrijeme koje na našem području na pola Pelješca jednostavno mijenja ćud. Znači, od Makarske prema nama imamo Biokovo pa, kad puhne jaka bura, bude dosta hladnije. Onda taj formirnai poremećaj, koji ide uz obalu prema nama, naleti na neretvansku dolinu s rijekom Neretvom koji ima mnogo blažu klimu. Ona ubije te poremećaje koji nam dolaze sa zapada odnosno sa sjeverozapada. Pratio sam nedavno tri ljetna neverina koja su se primicala dubrovačkom području, mislio sam da će u Gradu biti kataklizma, međutim ova tri poremećaja su se spojila tu na Pelješcu, kod Stona je jako opao vjetar tako da je poremećaj blago prešao preko Grada da bi negdje u crnogorskim obalnim vodama opet pojačao te su javni mediji objavili da je u Grčkoj kod Poloponeza bilo pet mrtvih. Eto dobrog primjera gdje se vidi kako se ne može u nas ništa sa sigurnošću prognozirati – govori nam Batričević.
Ukazuje i na to da, iako ljetni neverini od nekih sat vremena trajanja redovito preskaču krajnji jug, treba pripaziti i zbog sigurnosti ostati u zatvorenom prostoru ako nas slučajno neki ne bi ‘dohvatio‘.
- I dalje mislim da na njih pogubno utječe ‘prodor‘ klime doline Neretve. Često s emože vidjeti na prognozama da nakon poremećaja u cijeloj Hrvatskoj na Jadranu puše jaka bura, a na našem dijelu jako jugo – primjećuje naš sugrađanin.
Iz Državnog ghidrometeorološkog zavoda kažu kako samo na temelju fotografija nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li riječ o superćelijskom oblaku.
- Za takvu je procjenu potrebno analizirati radarske i satelitske podatke te meteorološke uvjete u kojima se oblak razvijao - ističu iz DHMZ-a i opisuju superćeliju kao poseban tip grmljavinskog oblaka (kumulonimbusa) koji ima dugotrajnu rotirajuću uzlaznu struju zraka.
- U odnosu na uobičajene grmljavinske oblake superćelija može biti dugotrajnija i praćena intenzivnim pljuskovima, tučom, jakim vjetrom i izraženom grmljavinom. Nastaje u uvjetima izražene atmosferske nestabilnosti i smicanja vjetra - istaknula je Kornelija Špoler Čanić iz DHMZ-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....