Vijest o smrti sedmomjesečne djevojčice od meningokokne sepse u Zagrebu te javni istup majke nakon doživljene tragedije, potakli su mnoge da se kod epidemiologa i liječnika primarne zdravstvene zaštite informiraju o mogućnostima cijepljenja protiv meningokokne bolesti, osobito djece. Od apela ove majke, u Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije potrošili su svih 20 cjepiva protiv meningokokne bolesti koja su im bila na raspolaganju, a i dalje primaju upite zainteresiranih.
- Nakon objave vijesti o smrti bebe u Zagrebu, naglo je poraslo zanimanje za cijepljenje protiv meningokokne bolesti uz plaćanje. Doze koje smo povukli s obzirom na pozive građana, doslovno su planule. Podsjećam da cijepljenje protiv meningokokne bolesti u Hrvatskoj nije obvezno, što znači da roditelji sami odlučuju hoće li cijepiti svoju djecu. Trenutačno, imamo na stanju cjepiva samo za osobe s povećanim rizikom za određene bolesti, koje, prema medicinskim, odnosno epidemiološkim indikacijama, imaju pravo na besplatno cijepljenje. Osobe pod povećanim rizikom su splenektomirani, osobe nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica, osobe s poremećajem komponenti komplementa, pod terapijom ekulizumabom ili ravulizumabom. Zasad nemamo na raspolaganju cjepiva na zahtjev, odnosno uz plaćanje. Raspitivali smo se kod distributera i trenutačno ga nema, ali zainteresirani se mogu javiti pedijatru ili liječniku obiteljske medicine, koji će prepisati privatni recept. S tim se receptom cjepivo može kupiti u ljekarni i donijeti u Zavod – kaže liječnik Miljenko Ljubić, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo DNŽ.
Hrvatsko pedijatrijsko društvo predložilo je da neobavezna cjepiva, poput ovoga protiv meningokokne bolesti, budu besplatna kako bi se povećala njihova upotreba. Na hrvatskom tržištu dostupna su cjepiva Bexsero, protiv invazivne meningokokne bolesti uzrokovane bakterijom Neisseria meningitidis grupe B, te Nimenrix, protiv invazivne meningokokne bolesti uzrokovane četirima grupama te bakterije A, C, W-135 i Y. Cijena cjepiva je između 90 i 100 eura po dozi. Marina Svilokos, ravnateljica Ljekarne Dubrovnik, kaže kako je cjepiva proteklih dana bilo za kupiti te da ljekarnici nisu primijetili drastično povećanje interesa u proteklim tjednima.
Koliko je česta invazivna meningokokna bolest?
Kliconoštvo u nazofarinksu relativno je često, osobito kod adolescenata i mlađih odraslih osoba, ali samo manji dio nositelja razvije invazivnu bolest, poručuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Od 2016. do 2025. godine, Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo DNŽ zabilježila je šest slučajeva meningitisa i meningokokne sepse u ovoj županiji, s jednim smrtnim ishodom. Kako kaže epidemiolog Ljubić, 2017. godine zabilježena su tri slučaja u Dubrovniku, a među oboljelima su bili devetogodišnji dječak iz inozemstva te jednogodišnjak i 49-godišnjak s dubrovačkog područja. Godinu kasnije, zabilježen je jedan slučaj kod dvogodišnjeg djeteta. U 2019. jedan je oboljeli evidentiran na Korčuli, 39-godišnji stranac, a drugi u Pločama, 71-godišnjak koji je, nažalost, preminuo. Potom, idućih pet godina nije bilo takvih težih slučajeva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U 2025. godini, ponovno je zabilježen smrtni slučaj, kaže dr. Ljubić i podsjeća na tragičnu smrt mladića s Lastova.
- Kod 25-godišnjeg mladića je bila dijagnosticirana bakterijska sepsa, a tek obdukcijom je dokazano kako je to bila meningokokna sepsa – rekao je epidemiolog.
Invazivna meningokokna bolest najčešće se manifestira kao meningitis i/ili sepsa, s mogućim fulminantnim tijekom i visokom stopom smrtnosti unatoč pravodobnom liječenju, navode iz HZJZ-a.
„Oboljeli mogu imati trajne posljedice, uključujući neurološka oštećenja, amputacije i oštećenje sluha. Rjeđe se javljaju i druge lokalizirane kliničke slike, poput pneumonije i artritisa. Meningitis se najčešće očituje klasičnom trijadom simptoma koju čine vrućica, glavobolja i ukočenost vrata, a često je praćen i dodatnim simptomima kao što su poremećaj svijesti, mučnina, povraćanje i fotofobija. Meningokokna sepsa (meningokokcemija) karakterizirana je vrućicom i petehijalnim ili purpuričnim osipom, a često je udružena sa septičkim šokom, diseminiranom intravaskularnom koagulacijom te zatajenjem više organskih sustava”, pojašnjavaju iz HZJZ.
Navode kako se Europi, pa tako i kod nas, bolest najčešće pojavljuje sporadično a moguća su i manja grupiranja. Najčešći uzročnih bolesti kod nas je meningokok serogrupe B.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....