Mimoze su jedan od prvih pokazatelja proljeća pred vratima, ali i znak ženske otpornosti pa nisu slučajno odabrane kao simbol borbe protiv raka vrata maternice. O biljci karakterističnih žutih cvjetova više smo doznali od predstojnice Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, dr. sc. Marom Marić:
Pantropske biljke
- Mimoze su od davnine cijenjene zbog atraktivnog cvijeta zavodljiva mirisa. Na europskom kontinentu atraktivne dekorativne mimoze rabljene u hortikulturi nisu autohtone vrste, i većina ih je pristigla prekomorskim rutama tijekom 19. stoljeća u naš kraj. Primjerice na Lokrumu u vrijeme kada je bio u vlasništvu nadvojvode Maksimilijana Habsburškog, postojala je kolekcija od 12 vrsta mimoza iz Australije, Meksika, Sjeverne i Južne Amerike. Radi se o rodu koji se vrlo lako uzgaja sjemenom (i cijepljenjem) u povoljnim klimatskim uvjetima poput onih na našem dijelu Mediterana. Već su španjolski i portugalski istraživači u 15. i 16. stoljeću, tijekom putovanja u Sjevernu i Južnu Ameriku, opisali za Europljane tada nove vrste, među kojima i mimoze. Jedan od prvih detaljnijih opisa mimoze je iz 1625. godine, a radi se o mimozi koja je rasla u vrtu rimskog kardinala Farnesea, po kojemu je i dobila ime Acacia farnesiana (L.) Willd. Radi se o manjoj grmolikoj biljci, otpornoj na sušu, ljekovitih svojstava koja se danas zbog izrazito mirisnih cvjetova koristi i u parfemskoj industriji – ističe dubrovačka znanstvenica:
- Mimoze su pantropske biljke iz porodice Fabaceae, podporodice Mimosoideae, roda Aacacia i Mimosa (podjela je zbog značajnih razlika u cvjetovima i listovima). Rod Acacia obuhvaća više od 1200 vrsta listopadnog i zimzelenog grmlja i stablašica. Naziv roda dolazi od riječi grčkog porijekla (od riječi ἀκακία) za bodljikavo stablo iz Egipta koje je opisao grčki liječnik Dioskorid Pedanije već u 1.st., po svemu sudeći opisujući trnovitu mimozu Acacia nilotica (L.) Willd. ex Delile s područja Afrike. Rod Acacia prošao je veliku taksonomsku reviziju početkom 21. stoljeća. Genetske studije pokazale su da vrste koje su ranije bile u jednom rodu zapravo pripadaju različitim evolucijskim linijama, što je dovelo do podjele roda na više novih rodova, tako su australske vrste potpale u rod Acacia, a afričke i američke su prebačene u rodove Vachellia, Senegalia, Mariousa i druge. Ime mimoza odnosno rod Mimosa, odnosi se na biljke s osjetljivim listovima koje se zatvaraju na dodir te je formalno odvajanje rodova Mimosa od Acacia proveo škotski botaničar i vrtlar Philip Miller 1754. godine. Ipak, u našoj svakodnevnoj uporabi pod nazivom mimoza nazivamo ukrasne biljke karakterističnih žutih cvjetova koje su dio roda Acacia – otkriva dr. Mara Marić. Dodaje kako je kod nas najpoznatija australska vrsta Acacia dealbata Link., poznata i kao srebrna mimoza ili zlatni cvijet Sredozemlja.
Osjetljiv k’o mimoza
- Ova je vrsta prvi put introducirana u Europi 1824. godine, a već sredinom 19. stoljeća i na Lokrum odnosno Dubrovnik, od kada je postala gotovo neizostavna biljka dubrovačkih vrtova. Može narasti i više od 15 metara u visinu. Prepoznatljiva je po upečatljivo žutom grozdastom cvatu kojeg sačinjavaju cvjetovi u obliku kuglastih glavica. Izuzetno je otporna na sušu te ima prilično dubok korijen. Brzo se regenerira nakon požara. Cvate u veljači i ožujku, na zaštićenim i osunčanim mjestima u vrtu. Odgovaraju joj vrtna tla, neutralno do slabo kisela, te su osjetljive na vapnenansto tlo osim vrste Acacia retinoides Schltdl. koja je kalcifilna i dobro se razvija u takvom tlu. S obzirom da krošnja može biti vrlo razgranata, sadi se vrlo često uza zid, kako bi imala svojevrsni oslonac. Mimoze preferiraju uzgoj u područjima s blagom klimom. Primjerice A. dealbata je otporna na jednokratne temperature do -5 °C, ali ne u dužem vremenskom razdoblju te općenito mimoze ne podnose mrazeve ni jake vjetrove. Tijekom hladnog zimskog vala 2017. mnoge mimoze su u vrtovima na jugu Hrvatske propale. Orezivanje mimoza treba obaviti nakon cvatnje, krajem proljeća, a gnojidbu u toplijem dijelu godine – savjetuje sugovornica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....