StoryEditorOCM
DubrovnikSvjesno kršenje propisa ili ....?

Prometni stručnjak Željko Marušić ‘secirao‘ je dubrovačku zonu posebnog prometnog režima

Piše Silvia Rudinović
3. ožujka 2026. - 07:51

Kazne za neovlašteni ulazak u zonu posebnog režima prometovanja oko dubrovačke spomeničke jezgre tijekom prošle godine, dostigle su 34 milijuna eura. Ta nestvarna brojka je iznos godišnjeg troška vrtića i osnovnih škola, odnosno predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja u Dubrovniku. Stoji li iza desetaka tisuća prekršaja svjesno kršenje propisa ili manjkavost sustava, odgovorio je naš poznati prometni stručnjak.

Nesporno je pravo jedinice lokalne samouprave da, radi zaštite povijesne jezgre, sigurnosti pješaka i protočnosti prometa, propiše poseban prometni režim. Jednako tako, nesporno je njezino pravo kazniti neovlašteni ulazak u zonu. Uspostava sustava kontrole i kažnjavanja nije sporna, štoviše, u gradovima s izrazitim turističkim opterećenjem često je i nužna, kaže prometni stručnjak Željko Marušić, redoviti profesor u trajnom zvanju, ali upozorava i na propuste u dubrovačkom slučaju zone posebnog režima prometovanja oko spomeničke jezgre, prvom takvom primjeru u Hrvatskoj.

Franković o Zoni posebnog prometnog režima: Rent a car tvrtke se moraju pripremiti za iduću sezonu. Nama zarada nije cilj

- Ključno je pitanje transparentnosti postupka i odgovornosti. S prometnog aspekta, učinkovit sustav upravljanja zonom posebnog režima mora imati tri elementa: jasnu i nedvosmislenu signalizaciju, pravodobnu i transparentnu informaciju korisnicima - posebno turistima, te sustav sankcioniranja koji je pravičan, pravno održiv i provediv. Ako jedan od tih elemenata izostane, dolazi do masovnih prekršaja koji više ukazuju na manjkavost sustava nego na svjesno i namjerno kršenje pravila – komentirao je Marušić.

image

Željko Marušić

Tonci Plazibat /hanza Media/Onci Plazibat /hanza Media

Prema informacijama iz gradske uprave, ukupan iznos kazni za pravne osobe je dosad  bio 29 milijuna eura, a za fizičke osobe 5 milijuna eura. Nakon izjave dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića kako pravnici rade na prijedlogu izvansudske nagodbe s rent-a-car agencijama, ukazano je na niz pravno dvojbenih pitanja. Jedno od njih glasi: tko je odgovoran i tko plaća kaznu za kršenje gradske odluke o uvjetima ulaska, prometovanja i izlaska iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni grada Dubrovnika, vozač ili agencija?

- Prema temeljnim načelima prekršajnog prava, odgovornost za prekršaj snosi počinitelj, dakle osoba koja je upravljala vozilom u trenutku ulaska u zonu bez valjane propusnice. U slučaju rent-a-car vozila, to je najmoprimac, odnosno korisnik vozila, a ne sama agencija, osim ako se ne utvrdi da je pravna osoba na neki način poticala, omogućavala ili propustila spriječiti prekršaj unatoč postojanju zakonske obveze nadzora. Rent-a-car agencije su vlasnici vozila, ali nisu nužno i počinitelji prekršaja. Njihova odgovornost može postojati samo ako je tako izrijekom propisana posebnim propisom. Primjerice, kroz objektivnu odgovornost vlasnika vozila uz mogućnost oslobađanja dostavom podataka o vozaču. U suprotnom, prebacivanje tereta gotovo 16.000 kazni u ukupnoj vrijednosti od oko 29 milijuna eura na pravne osobe otvara ozbiljna pitanja razmjernosti i pravne održivosti. Dodatno, činjenica da su prekršaji počinjeni ljeti, a kazne počele pristizati tek od prosinca, stvara operativni problem. U praksi, rent-a-car agencije često više nemaju neposredan kontakt s korisnicima, a dio njih su strani državljani. Ako sustav nije bio postavljen tako da se prekršaji pravodobno individualiziraju i usmjere prema stvarnim vozačima, tada se teret administrativne neučinkovitosti ne bi smio automatski prebacivati na vlasnike vozila – komentira prof. Marušić.

Dubrovački gradonačelnik najavio izvansudsku nagodbu s rent-a-car agencijama: evo što o tome kažu odvjetnik i vlasnik agencije

Na izjavu o mogućoj inicijativi nagodbe, sugovornik kaže kako se „ona može tumačiti kao pokušaj smanjenja pravnog rizika i dugotrajnih sudskih postupaka”.

- Međutim, postavlja se pitanje stvara li se time presedan prema kojem će vlasnici vozila snositi kolektivnu odgovornost za ponašanje korisnika, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice za poslovanje rent-a-car sektora u turističkim središtima. Ta je odluka višestruko sporna. Ako je postupak pravno utemeljen, kazne se trebaju potpuno podmiriti, jer bi u protivnom nastala šteta za gradski proračun, a time i za građane. Time bi gradonačelnik i odgovorne osobe mogle napraviti kazneno djelo, po Kaznenom zakonu čl. 246., Zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, i čl. 247., Prijevara u gospodarskom poslovanju – mišljenje je prof. Marušića.

Njegovo je mišljenje da se pristajanjem na plaćanje kazne temeljem izvansudske nagodbe, u sličnu opasnost dovode i same rent-a-car kuće.

- Grad bi trebao zatražiti obustavu pravnog postupka naplate štete, zatražiti od rent-a-car tvrtki informacije o korisnicima vozila odgovornih za počinjenje konkretnih prekršaja te protiv njih pokrenuti pravni postupak naplate kazne, neovisno jesu li građani Republike Hrvatske ili stranci – smatra Marušić i nudi prijedloge kako se i 2026. godine ne bi ponovila ovakva neželjena situacija.

Najprije, ističe da je neophodna jasna i nedvosmislena signalizacija.

- Trebalo bi napraviti tri uzastopne signalizacije približavanja zoni zabrane prometa tako da se vozači mogu pravodobno preusmjeriti, odnosno vratiti – poručuje Marušić.

image

I ulazak u zonu posebnog prometnog režima oko dubrovačke povijesne jezgre može biti skup

Tonci Plazibat/Cropix

Drugi je prijedlog pravodobna i transparentna informacija korisnicima, posebno turistima.

- Treba izraditi kratku video uputu o prometnim pravilima u Dubrovniku, vezanu za zonu zabrane prometa, na svim ključnim jezicima, koja bi preko internetske platforme bila poslana osobi koja iznajmljuje automobil, ona je prije preuzimanja vozila treba pregledati i potvrditi da je razumjela i to bi se trebalo unijeti u ugovor o iznajmljivanju vozila, kojim bi bilo definirano da kaznu za prometne i komunalne prekršaje koje počini iznajmljenim vozilom snosi vozač – kaže sugovornik.

Treći je savjet pravičan, pravno održiv i provediv sustav sankcioniranja.

- Trebalo bi napraviti sustav informiranja, koji bi u realnom vremenu, dakle odmah, rent-a-car tvrtke obavještavao o prekršaju kojeg je napravio NN vozač iznajmljenim vozilom njihove tvrtke, a rent-a-car tvrtke bi komunalnim službama grada odmah prosljeđivale podatke o vozaču koji je počinio prekršaj i njega bi pri vraćanju vozila čekao prekršajni nalog te bi kaznu u 50-postotnom iznosu mogao platiti u roku od tri dana ili se suočiti s pravnim postupkom – predlaže prof. Željko Marušić.

Kazna za ulazak u dubrovačku zonu posebnog režima bez valjane propusnice, za pravnu osobu iznosi 1.320 eura po prekršaju i još 260 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Obrtnici i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost plaćaju 660 eura, a kazne za fizičke osobe su 260 eura.

13. ožujak 2026 08:35