Tko može, a tko ne može postati darivatelj krvi: evo i tko je dubrovački jubilarac sa 110 darivanja

Željeli biste darovati krv, ali niste nikad i ne znate koji su uvjeti da biste učinili takvo dobro djelo?

Najvažnije je istaknuti da krv može darivati osoba dobrog općeg zdravlja, i to od 18 do 65 godina te teža od 55 kilograma. Iznimno i nakon pregleda liječnika specijalista za transfuziju krvi, krv može darivati i osoba do 70 godina, i to jedan do dva puta godišnje.

Na mjesto organizirano za akciju darivanja krvi valja ponijeti osobnu iskaznicu, a prije toga samo lagano jesti i piti dovoljno tekućine. Muškarci mogu darivati krv četiri puta godišnje ili svaka 3 mjeseca, a žene tri puta godišnje ili svaka 4 mjeseca u godini.

Jubilarci

Nije stoga čudo što je darivatelj jubilarac s najviše davanja krvi u Dubrovniku Nestor Nestorov sa 111 darivanja, dok je prošle godine je jubilarac sa 100 darivanja bio Zdravko Cvitanović.

Odgovorili su nam to na upit Gradskom društvu Crvenog križa Dubrovnik, koje djeluje kao glavni promotor i organizator darivanja krvi na području Dubrovnika i okolice.

- Jedna od naših uloga je suradnja s Odjelom za transfuzijsku medicinu Opće bolnice Dubrovnik.

- Glavne aktivnosti GDCK Dubrovnik, vezano uz organiziranje akcija darivanja krvi, uključuju planiranje i provedbu akcija. Organiziraju se redovite mjesečne akcije u prostorima bolnice, ali i terenske akcije (npr. Gruda, Kuna Pelješka, Policijska uprava i dr.), u skladu s potrebama Opće bolnice Dubrovnik – istaknuli su.

- Tu je i vođenje evidencije, odnosno ažuriranje baze podataka o darivateljima i broju davanja, za koja se izdaju potrebne potvrde i knjižice. Radimo i promidžbe i edukacije, odnosno provodimo predavanja i kampanje radi privlačenja novih darivatelja, te dajemo priznanja iz zahvalnosti našim darivateljima - organiziramo obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi (25. listopada) uz dodjelu priznanja i svečane prijeme kod gradonačelnika, župana i drugih – naglasili su iz GDCK Dubrovnik.

- Odluke tko može darovati krv i sve slične odluke, kao i tko će biti odbijen iz nekog razloga, donosi doktorica na samoj akciji darivanja krvi – odgovorili su na naš upit.

Na stranicama Udruge darivatelja krvi u detalje su pojašnjene još neke nedoumice koje možda imate.

Iako je darivanje krvi jednostavan postupak, svako darivanje krvi uključuje provjeru zdravstvenog stanja. Provjeravaju se količine željeza u krvi, brzom metodom, iz kapljice krvi dobivene laganim ubodom u jagodicu prsta. Zatim se obavlja kratki razgovor s liječnikom, koji će vas pitati o vašem dosadašnjem i sadašnjem zdravstvenom stanju.

Tijekom liječničkog pregleda provjerit će vam krvni tlak i rad srca. Tek kad je sigurno da smijete dati krv, započinje postupak uzimanja krvi.

Darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi. Iskusan zdravstveni tehničar odabrat će venu u lakatnoj jami i bezbolno uvesti iglu u venu. Igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv. Samo darivanje krvi traje 8 do 12 minuta. Igla i plastična vrećica za uzimanje krvi su sterilne i samo za jednokratnu uporabu.

Zašto da i zašto ne?

Davatelju nakon darivanja krvi slijedi kratkotrajni odmor uz osvježenje i lagani obrok. 

Darivanje krvi ne šteti zdravlju. Zdrav organizam darivatelja krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi: već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi, plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4 do 6 tjedana. Darivanje krvi najviše utječe na željezo koje se u obliku hemoglobina nalazi u eritrocitima. Darivanjem 450 mL krvi, otkriva Udruga darivatelja krvi, darivatelj gubi oko 200 mg željeza, ali ga organizam nadoknađuje u roku od mjesec do dva mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.

Darivanjem krvi ne možete se zaraziti nikakvom bolešću jer je sav pribor za uzimanje krvi sterilan i za jednokratnu uporabu. Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu uporabu.

Zanimljivo je napomenuti da se odmah nakon darivanja krvi ne smije pušiti jer je jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Stoga, ako se zapali cigareta odmah nakon završenog darivanja krvi, u nekih, osobito mlađih osoba, može doći do blage omaglice i mučnine. Postoji još čitav niz zdravstvenih i društvenih razloga koji pokazuju da ne bi trebalo pušiti, zar ne?, ističe se na stranicama Udruge.

U Hrvatskoj se godišnje prikupi 38 doza krvi na 1000 stanovnika, iako postoje uvjeti da dobrovoljno davalaštvo krvi bude razvijeno kao i u Zapadnoj Europi, gdje se bilježi 50 darivanja na 1000 stanovnika.

U anketi udruge dobili su i odgovore zašto netko daruje ili ne daruje krv. Odgovori darivatelja krvi su da je najčešći razlog želja da učine dobro djelo i da se pomogne bolesniku. Darivatelji krvi imaju divan osjećaj osobnog zadovoljstva da su spasili nečiji život.

Odgovori ne darivatelja krvi su da je najčešći razlog strah i slabo znanje o potrebama i samom darivanju krvi. Zato, ističu, sve što je u vezi s darivanjem krvi treba biti javno, bez tajni i dobro obrazloženo.