Da je u turizmu i građevini manjak radne snage već uobičajeno stanje dobro je poznato, no da se poslodavci bore i s nedostatkom kadra u pogrebničkim djelatnostima, manje je poznato. Iz kontinentalnog dijela Hrvatske dolaze informacije o problemu s pronalaskom radnika za specijalizirana zanimanja poput grobara, pogrebnika i zaposlenika na ukopima te grobljanskim ceremonijama. U privlačenju novih zaposlenika ne pomažu ni ponuđene neto mjesečne plaće koje se u Zagrebačkom holdingu kreću od 1300 eura naviše. Povećanje je to od 30 posto u usporedbi s godinom ranije kad je pogrebnicima nuđeno oko tisuću eura.
Radi ih 13, u dvije smjene
Kakva je situacija u dubrovačkom pogrebnom društvu Boninovo, te razmišljaju li o eventualnoj popuni radnih mjesta radnom snagom ‘uvezenom’ iz trećih zemalja, pitali smo direktora Marijana Dadića koji potvrđuje kako je u Dubrovniku situacija sa zapošljavanjem sasvim različita od one u unutrašnjosti:
- Boninovo d.o.o. trenutačno nema problema sa radnom snagom. U ovom trenutku raspolažemo s optimalnim brojem djelatnika na grobljanskim poslovima te možemo adekvatno odgovoriti svim izazovima i količini posla. Trenutačno imamo 13 radnika na groblju koji su raspoređeni u dvije smjene,od ponedjeljka do subote, te službu pripravnosti koja je 0-24 sata sedam dana u tjednu samo za hitne intervencije – istaknuo je direktor Dadić i dodao kako unutar sistematizacije poslova kod njih nema posebne službe za pripremu pokojnika kao u nekim pogrebnim društvima drugdje u Hrvatskoj, već sve pojedinosti vezane za pripremu pokojnika za pogreb, poput primjerice odijevanja, obavljaju djelatnici na groblju.
- Momentalno ne razmišljamo o mogućoj popuni kadrova sa stranom radnom snagom, no ne možemo garantirati da to neće biti slučaj u budućem razdoblju – izjavio je, uz ogradu, direktor Boninova, čiji zaposlenici osim na svim grobljima na području grada Dubrovnika, sprovode ‘servisiraju’ i u Cavtatu.
Osim što je fizički težak, posao pogrebnika sa sobom nosi veliku količinu stresa, što je jedan od razloga zašto ga izbjegavaju mnogi tražitelji posla. Oni koji u njemu aktivno rade, kazat će vam da je najteže suočiti se s obitelji i prijateljima pokojnika, što ih prati od trenutka preuzimanja tijela preminulog do kraja ukopa.
Pogrebnička djelatnost u smislu psihičkog pritiska usporediva je s poslom policije, vatrogasaca i službe 112, no zasad se ne razmišlja o uvrštenju tog posla među one s beneficiranim radnim stažom.
Grobnice po zlato
Svakako, Hrvatski je sabor ovog proljeća navelike pretresao izmjene Zakona o grobljima. Novine, među ostalim, uključuju digitalne očevidnike o pokojnicima, ali i kraj samovolje vlasnika grobnica oko obilježja i natpisa na grobnoj opremi koju će, prema slovu Zakona, kamenoklesari izraditi tek kad nadležni odobre to idejno rješenje. Promjena je i u statusu napuštenih ukopnih mjesta: Dosadašnjih 15 godina od posljednjeg ukopa i 30 godina od neplaćanja pristojbe skraćuju se na 10 godina od ukopa i dvadeset od posljednje uplate.
Na području Dubrovnika inače ih ima oko četiri tisuće grobnica, a zbog nemogućnosti daljnjeg širenja unutar područja grada. Oglasi za prodaju vječnih počivališta gotovo se nikad ne pojavljuju u medijima, a ako se i ukažu, brzo se nađe kupac.
Prodajna vrijednost grobnica gotovo je izjednačila s cijenom nekretnina kakve se mogu naći na tržištu kontinentalne Hrvatske. Nekih šezdesetak tisuća eura prosječna je, u ovom slučaju hipotetska, cijena za neko od posljednjih počivališta na gradskom groblju, no procjene kažu da se može tražiti i više.
Prema podacima iz 2018. Boninovo broji 1885 grobnica, najviše na katoličkom, 374 na pravoslavnom te 125 muslimanskom groblju, uz nekoliko grobnica na židovskom groblju. Na užem gradskom području, evidentirano je i 101 grobnica na Dančama i još 108 na groblju na svetom Mihajlu, a u prigradskim naseljima je 858 vječnih počivališta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....