Najjužnija hrvatska općina priprema se za obilježavanje još jednog Dana Općine Konavle i 33. obljetnice oslobođenja krajnjeg juga Hrvatske. U kakvom ozračju Konavljani dočekuju 21. listopada?
Možemo s pravom reći da je ova godina za Konavle jedna od sadržajnijih i konstruktivnijih u posljednjem razdoblju. Nova osnovna škola u Cavtatu naš je najveći projekt – ne samo po vrijednosti, nego i po značenju, jer ulažemo u ono što je najvažnije: u djecu i obrazovanje. Paralelno, kroz CROSSMART projekt napravili smo snažan iskorak u poljoprivredi, otvorili laboratorij koji je u rangu s najboljima u regiji i omogućili našim vinarima i maslinarima kvalitetnu stručnu podršku. Naš je cilj da Konavle budu primjer modernog, održivog ruralnog područja – gdje se tradicija i znanje nadopunjuju.
Bolja protočnost
Dojam je da su ovog ljeta prometne gužve kroz Konavle bile manje. Je li bilo pomaka u infrastrukturi u očekivanju brze ceste? Je li Cavtat još prometno usko grlo?
Svake godine pokušavamo unaprijediti prometnu sliku onoliko koliko je to moguće, i to kroz manje i veće infrastrukturne zahvate. Podsjećam da smo u posljednjih nekoliko godina ulagali, primjerice, u rekonstrukciju ulaza u Cavtat, gradnju nogostupa kroz naselje Čilipi, izgradnju parkinga na Grudi, radove na nogostupu kroz Grudu, gradnju županijske ceste Dubrovka – Debeli brijeg, te projektiranje nogostupa od Čilipa prema Zračnoj luci. Trenutno su u tijeku radovi na kanalizaciji, vodovodu i nogostupu prema Obodu, a slijedi i rekonstrukcija dijela ceste prema Vitaljini. Kroz sve te projekte nastojimo u okviru svojih mogućnosti upravljati održivošću prometa. Ovdje želim pohvaliti i dobru koordinaciju s policijom i ostalim službama koje doprinose boljoj protočnosti prometa.Naravno, svi znamo da je trajno rješenje u brzoj cesti Dubrovnik – Zračna luka – granica s Crnom Gorom. Taj projekt čekamo dugo, ali smo učinili sve što je bilo u našoj nadležnosti da ga ubrzamo – od planiranja do rješavanja imovinsko-pravnih odnosa. Cavtat će i dalje biti prometno zahtjevna točka, ali uz planske prilagodbe i pametna rješenja možemo održavati dobru protočnost.
Zahvaljujući trudu mlade ekipe iz Muzeja i galerija Konavala, tamošnja je kulturna scena vrlo vibrantna...
Točno, i to me iznimno veseli. Imamo ekipu koja s puno entuzijazma i znanja reinterpretira našu bogatu baštinu. Uspjeli su stvoriti dinamičnu kulturnu scenu koja živi tijekom cijele godine – ne samo kroz izložbe i radionice, nego i kroz povezivanje s lokalnom zajednicom. Iznimno me raduje rad gospara Ivana Kušelja kao ravnatelja – iako me njegova samozatajnost ponekad i nasmije, a nekad i malo naljuti, jer bih volio da se više pohvali onime što radi. No znam da je ta njegova skromnost znak unutarnje sigurnosti i tihe predanosti – on jednostavno pušta da djela govore umjesto njega.
Malo je općina, pa i gradova u Hrvatskoj, koji imaju ovako živu kulturnu scenu skladno integriranu u zajednicu. Izdavački pothvati naših muzeja hvalevrijedni su projekti kojima se i puno veće sredine ne mogu pohvaliti. Ove godine posebno ističem izdavanje Bukovčeve monografije, autora Igora Zidića, posvećene našem najvećem slikaru.
Aktivno pomažemo i naše KUD-ove. Kad vidite mlade ljude kako ponosno predstavljaju konavosku nošnju, likovnost i običaje, znate da naša kultura ima budućnost.
Kako napreduje gospodarska zona u Čilipima? Jesu li Konavle u posljednje vrijeme previše usmjerene na turizam?
Gospodarska zona Čilipi razvija se planiranim tempom. Imamo zainteresirane investitore i već nekoliko konkretnih projekata u realizaciji. To je prostor gdje želimo potaknuti proizvodnju, servisne djelatnosti i nove tehnologije – ukratko, stvaranje radnih mjesta izvan turizma.
Imali smo određene poteškoće u administrativnom dijelu, što nije bilo fizički vidljivo, ali ti “papiri” često predstavljaju veliku prepreku. Sada se i tome nazire kraj.
Turizam nam je, naravno, iznimno važan, ali ne smije biti jedini oslonac. Konavle imaju potencijal za mnogo više – za snažnu poljoprivredu, lokalne brendove, obrtništvo i poduzetništvo. Naš je zadatak stvarati uvjete da svaki čovjek ovdje može živjeti od svoga rada, a ne ovisiti o jednoj sezoni.
Mladi trebaju dom
Imaju li Konavljani problema sa stambenim zbrinjavanjem mladih obitelji i osoba koje su Konavle odabrale kao novi dom?
To je tema koja nam je visoko na listi prioriteta. Cijene nekretnina su visoke, a mladim obiteljima nije lako doći do vlastitog doma. Zato planiramo pokrenuti projekte koji bi mladima omogućili izgradnju obiteljskih kuća ili kupnju stana po pristupačnijim uvjetima.
Želimo da Konavle budu mjesto gdje se može ostati, a ne samo raditi sezonski. Ako mladi imaju priliku stvoriti svoj dom, onda će i zajednica dugoročno živjeti.
I u novom sazivu Općinskog vijeća Konavala nastavljena je “miroljubiva koegzistencija” vladajućih i oporbe. Nije to čest slučaj u hrvatskim prilikama?
Istina, ali mislim da to pokazuje koliko je naša zajednica sazrela. U Konavlima se politika ne vodi kroz sukobe, nego kroz razgovor. Oporba ima pravo propitivati i kritizirati, ali i odgovornost da svojim istupima ne napravi štetu općini u odnosu prema trećim stranama. A treba reći i da tu veliku ulogu ima Ivo Simović Crni, koji kao predsjednik Općinskog vijeća ne dopušta tenzije ni besplodne rasprave.
Kad se radi o projektima koji su važni za razvoj Konavala, trudimo se imati zajednički stav. Možemo misliti različito, ali kad se raspravlja o školi, infrastrukturi ili mladima – svi smo na istoj strani.
Na kraju moram istaknuti i pohvaliti sve ljude koji rade u našim općinskim službama, tvrtkama i javnim ustanovama – za njihov predan, odgovoran i često samozatajan rad. Bez njih ne bismo imali ovakve uspjehe. Pojedinci za sebe ne mogu uzeti nikakvu slavu, jer sve što postižemo isključiva je zasluga timskog rada. Cijeli ovaj intervju nije pohvala meni niti bilo kome pojedinačno, nego svima nama koji zajedno radimo – i našim građanima koji prepoznaju taj trud i pružaju nam podršku.
Posebno se s poštovanjem spominjemo onih koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu, kao i svih naših branitelja koji su omogućili da danas živimo u slobodi. Zahvalnost dugujemo i svim vijećnicima Općine Konavle – bivšima i sadašnjima – koji su svojim radom pridonijeli razvoju zajednice, kao i djelatnicima koji su danas u mirovini ili su, nažalost, preminuli. Danas se želim s posebnim poštovanjem prisjetiti i onih koji su bili prije nas, nadasve moga prethodnika Luku Kordu, kao i Mata Pušića, Antuna Arbulića i Boža Letunića – ljudi koji su svojim radom, poštenjem i predanošću ugradili sebe u razvoj Konavala.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....