Zadrugarstvo – zlatna formula prošlosti i budućnosti

O zadrugarstvu dokazano zlatnoj formuli i obliku okupljanja i zajedništva u prošlosti, ali i budućnosti puno se govorilo u Čari na otoku Korčuli. Na promociji knjige Ivana Tvrdeića, dugogodišnjeg zadrugara, nekadašnjeg čelnika Dalmacijavina, "Zadrugarstvo – civilizacijska stečevina" okupili su se brojni vinari, zadrugari, profesori, a posebno ozračje koje je evociralo zadrugarsko zajedništvo i snagu malih mista i otočkog čovjeka glazbom su naglasili i poduprli klapa Smokvica i Želimir Laus.

Autor Ivan Tvrdeić je na promociji knjige naglasio: "Knjiga je uvijek pisani spomenik jednom vremenu, a ova je nastala u teškom razdoblju propadanja vinogradarstva i zadrugarstva.

Propada vinogradarstvo

Unatoč toj bogatoj povijesti, danas svjedočimo nestajanju vinograda i zadruga. Hrvatska je s 220.000 hektara vinograda pala na tek 17.000, Dalmacija je sa 120.000 ha pala na 7,500 ha., kad nestane stara generacija težaka, ostat će još manje. Zapuštene terase i bande, koje bi mogle biti spomenici ljudskom radu, obrasle su dračom i kupinom, dok mladost odlazi u svijet. Za žrtvu i slavu naših težaka i ribara, koji su stoljećima čuvali otoke i more, dužni smo otvoriti iskaznicu nade. Zadrugarstvo je način da mali čovjek opstane i zajedno s drugima izađe na tržište. Neka ova knjiga ne bude samo podsjetnik na prošlost, nego i smjerokaz za budućnost. Vrijeme je da obnovimo ne samo vinograde, već i maslinike, vrtove, voćnjake, ribarstvo i sve ono što čini našu cjelovitu poljoprivredu. Naši otoci a posebno Korčula mogu postati modeli održivog života – mjesta gdje se proizvodi zdrava hrana, gdje se spajaju tradicija i nove tehnologije, gdje se mladima nudi prilika da žive od vlastitog rada i budu ponosni čuvari svog prostora.

Takva obnova traži ulaganje u navodnjavanje, obnovljive izvore energije, suvremene zadruge koje će objediniti i proizvodnju i plasman. Ako znamo iskoristiti ono što imamo – sunce, more, zemlju i ljudsku upornost – Hrvatska može postati primjer pametne, održive poljoprivrede. To nije samo pitanje ekonomije, nego i identiteta, opstanka i dostojanstva."

Govoreći na promociji Tonko Barčot je ustvrdio: "Zadrugarstvo je civilizacijski vrhunac. Možda danas zadrugarstvo zvuči anakrono, možda je danas samo vrijeme za spretnije pojedince, ali to svejedno ne znači da zadrugarstvo nije i dalje bolji i pravičniji put. Pogotovo za nas otočane u nestajanju, za nas otoke pretvorene u turističke rezervate. Treba živjeti i postojati i izvan turizma. Proizvodnja hrane i zadrugarstvo jesu taj potreban put u opstanak."

Prof.dr.sc. Marko Ivanković je istaknuo pionirsku ulogu Korčulana u pokretanju zadrugarstva na ovim prostorima. "Korčula, samo 20 godina od utemeljenja prvih zadruga u Engleskoj, dobiva prvu zadrugu - Blagajnica uzajamne vjeresije 1864. godine, čiji se zadružni duh još i danas vrlo snažno osjeća. Autor knjige Ivan Tvrdeić naglašava da se zadruga osnovala ne zbog političkih uvjerenja nego iz puke potrebe. Naime, po onoj latinskoj poslovici: Sretan je onaj koji ništa ne duguje, 90 družinara – zanatlija, trgovaca, posjednika i poljodjelaca se udružuje s ciljem osiguranja novca i davanja uzajamnih zajmova te u cilju promicanja duha štedljivosti i udruživanja. Ovdje valja istaknuti povijesni uspjeh da je PZ Jedinstvo davne 1955. godine omogućilo svojim zadrugarima pravo na "prvi prošireni zdravstveni fond poljoprivrednika", što je bio predložak za ostale zadruge u Hrvatskoj i bivšoj državi. Također, upornim nastojanjima zadruge PZ Jedinstvo 1979. godine, presudom Ustavnoga suda SFRJ, poljoprivrednici Čare i Smokvice dobivaju pravo na mirovinski staž što je postalo pravo svih poljoprivrednika bivše države. Odista veličanstveni rezultati".

Novo zakonodavstvo

Potrebno je donijeti novo zakonodavstvo o zadrugama. K tome trebamo zajedno tražiti rješenja za utemeljenje zadružnih banaka na načelima štednje i kreditiranja koja su uspostavljena prije 160 godina na Korčuli, prijedlozi su izrečeni ovom prilikom. RH puno znalaca koji mogu revitalizirati zadružni pokret, zadruge će sigurno opet pronaći svoje mjesto u gospodarskom razvoju ne samo otoka nego cijele zemlje.

Ivan Tvrdeić je istaknuo: "Vlada i nadležna ministarstva moraju prepoznati ovu situaciju i zaustaviti trend nestajanja sela i otoka. Potrebno je izabrati ekspertnu skupinu Dalmacije, Slavonije i čitave Hrvatske da se kroz nove efikasne mjere zaustavi ovaj negativni trend propadanja zadruga, sela, vinograda, poljoprivrede i otoka, te otvori razvojna perspektiva. Vrijeme je da se čovjek ponovno okrene prirodi, zemlji i vlastitoj proizvodnji."

Uz autora knjige Ivana Tvrdeića veliku priču zadrugarstva otoka Korčule svojim prilozima su obogatili Lordan Ljubenkov, Želimir Bašić, pokojni prof.dr.sc. Nikola Mirošević, akademik Arsen Bačić, Tonko Barčot, dr. Arsen Ivanišević, prof. Lovre Botica iz Račišća, Frane Milina, Nikola Biliša, Luka Laus Sirko te Marko Margaritoni. Urednik i recenzent knjige je akademik Arsen Bačić.