Dok vlasti Republike Srpske s ponosom predstavljaju probijanje 12 kilometara dugog tunela Nevesinje – Dabarsko polje kao "inženjerski trijumf", stručna javnost upozorava na to da je riječ o ekološkoj prijetnji s potencijalno nepovratnim posljedicama za hercegovački krški sustav.
Tunel čini središnji dio hidroelektrane "Dabar", ključnog segmenta projekta "Gornji horizonti", koji predviđa preusmjeravanje podzemnih i površinskih voda iz sliva Neretve prema Trebišnjici. Stručnjaci upozoravaju da bi taj zahvat mogao izazvati isušivanje Bune, Bunice, Bregave te nestanak više od tisuću vrela u okolici Stoca, Ljubinja, Berkovića i drugih mjesta, donosi Slobodna Dalmacija
"Probijanje tunela HE ‘Dabar‘ nije inženjerski trijumf, nego upozorenje da se u ovom prostoru probijaju i granice zdravog razuma i odgovornog odnosa prema prirodnim resursima", izjavio je akademik Muriz Spahić za Radio Sarajevo.
"Umjesto javne rasprave i znanstvene provjere, imamo slavlje betona i mehanizacije. Ako se ovako nastavi, Hercegovina bi mogla postati laboratorij za eksperimentalne projekte s trajnim posljedicama, dok će koristi biti kratkotrajne i usko interesne. Ne trebamo slaviti probijanje tunela, nego žaliti zbog probijanja granica hidrološke i geoekološke struke i znanosti, transparentnosti i odgovornosti prema unikatnom krškom prostoru koji nema zamjenu."
Ako bi hidroelektrana "Dabar" zaista započela s radom 2027. godine, posljedice bi, prema Spahiću, bile dalekosežne i praktički nepovratne.
"Riječ je o hidrosustavu koji remeti prirodne veze između rijeke Zalomke i složenog podzemnog krškog sustava istočne i donje Hercegovine. Ti podzemni tokovi napajaju izvore Bune, Bunice, Bregave i močvarni ekosustav Hutova blata – područja od iznimne geoekološke i hidrološke važnosti", objašnjava Spahić.
"Preusmjeravanje voda Zalomke prema Bilećkom jezeru, dodaje, značilo bi slabljenje, pa i presušivanje izvora, što bi dovelo do nestanka života u nizvodnim ekosustavima. Već sada su, ističe, zabilježeni padovi izdašnosti pojedinih vrela.
Posebno zabrinjava sudbina stanovnika Berkovića i okolnih mjesta, koji ovise o lokalnim izvorima, a koji bi – ako se projekt dovrši – mogli ostati bez stabilnog vodoopskrbnog sustava.
Jedni najavljuju megavate, istini za volju, nije poznato kome. Koncesija je produljena s 30 na 50 godina, ugovori su nedostupni javnosti, a mi upozoravamo na gubitak cijelih vodonosnih sustava i prirodne ravnoteže koju krš gradi milijunima godina. To nije samo ekološko, nego i civilizacijsko pitanje – odnos prema prostoru koji bismo trebali čuvati, a ne iscrpljivati", rekao je Spahić za Radio Sarajevo.
Posebno oštar u ocjeni, akademik Spahić smatra da je šutnja državnih institucija možda i najopasniji aspekt cijelog projekta.
"Prema važećim zakonima i međunarodnim obvezama, nijedan projekt koji zahvaća vodne resurse međunarodnoga karaktera, kakvi su oni u slivu Neretve, ne može biti odobren bez suglasnosti državnih tijela i procjene prekograničnih utjecaja. To znači da se ‘Gornji horizonti’ faktički realiziraju mimo zakonskih i institucionalnih procedura koje bi trebale štititi interese Bosne i Hercegovine", upozorava.
Takva šutnja, dodaje, nije neutralna:
"Kad institucije ne reagiraju, to nije znak neznanja, nego nedostatka odgovornosti i hrabrosti da se zaštiti ono što je zajedničko dobro. Umjesto da bude jamstvo provođenja zakona, država je postala nijemi svjedok devastacije vlastitog geografskog prostora."
Unatoč činjenici da je dio projekta već realiziran, Spahić ističe da vlasti Federacije BiH još uvijek mogu i moraju djelovati.
"Ako Federacija sada ne reagira, sutra će štititi suhe izvore, vrela, korita pritoka i samu Neretvu", upozorio je.
Kao ključne mjere navodi pokretanje međunarodne zaštite prema Espoo i Aarhuškoj konvenciji, donošenje Uredbe o zaštiti prirodnih izvora i riječnih sustava povezanih s "Gornjim horizontima", zahtjev za potpunu ekološku procjenu i javnu raspravu o utjecajima projekta.
Zaslanjivanje donje Neretve, pad dotoka svježe vode u deltu i nestanak izvora poput Bune, Bunice i Hutova blata već su znakovi ozbiljne hidrološke neravnoteže. Ako se ovakav trend nastavi, Hercegovina bi mogla postati simbol ekološke pustinje umjesto izvora života", zaključio je Spahić za Radio Sarajevo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....