Nova godina tradicionalno je dan kad se na ušću Neretve nađe neretvanski ornitolog Bariša Ilić iz udruge Brkata sjenica koji cijele godine prati kretanje ptica. Tako je bilo i ove godine, no i ove godine stanje sa pticama koje dolaze u Neretvu prezimiti je kao i zadnjih par godina, zabrinjavajuće. Na ušću su temperature 1. siječnja bile ispod ništice, zabilježeno je najhladnije jutro u Neretvi, no Ilić bez obzira na to svoju tradiciju ne preskače. Brojnost ptica je i kod njega izazvala zabrinutost.
-Tradiciju o dolasku na ušće prvog dana nove godine valja poštivati. Po dolasku samo jedan ribar, mir i tišina, ptice mirne, najljepše vrijeme za promatranje. Jutro kao i do sada, brojnost nije velika, ptica je malo. Kao što sam već pisao nešto se događa sa pticama odnosno nešto se događa s klimom, a to utječe na ptice. Ima tome već četiri ili pet godina uočili smo da ptice kasne u dolasku na zimovanje, a u zadnje dvije godine vidi se blagi pad brojnosti zimovalica. Prošlo zimsko prebrojavanje 2025. godine čekali smo s manje ptica, da bi se pred samo prebrojavanje stanje popravilo, ali ne u mjeri da bismo mogli reći - stanje je stabilno.” - kaže Ilić.
Dodaje da je stanje lošije nego prošle godine, a je li razlog tome duga toplina koja nam se rastegnula i dobro u zimu ili što drugo, a moguće je i to, zasad nije poznato.
-Ova godina u obilasku jutros stanje je lošije nego prošle godine, a nada postoji da bi se stanje nakon novog zahlađenja moglo popraviti i da će ptice napokon stići na ušće Neretve kao i prijašnjih godina. Stanje po brojnosti vrsta je stabilno, čak i bolje, tu su nam neke od ptica koje rijetko posjećuju ušće. Doduše nekoliko vrsta nedostaje, ali brojnost vrsta je zadovoljavajuća u odnosu na brojnost ptica i za sada kaskamo za brojevima od prije pet ili šest godina.” - kaže Ilić dodajući kako se u plićacima uz obalu i laguni Galičak smrzlo more, što je rijetka pojava na ušću Neretve.
Promjena prirodnog ambijenta osim generalna promjena klime itekako utječe na ptice zimovalice, kao raznovrsnost u dostupnoj hrani i možda nedostatak nečega na što su ptice dosad navikle, poput promjene staništa koje su neminovne dodaje na lošim brojkama ptica koje se, mada je već kasno u zimi, iščekuje.
Ponovno će sredinom ili krajem siječnja uslijediti prebrojavanje, pa se stanje u brojnosti ptica možda popravi, no tu je, dodaje Ilić, i jedna posebnost ušća – neobične ptice koje inače jako vole toplinu, a za zimovanje su odabrale ušće.
-Već mjesec dana kod nas na ušće došla su tri plamenca, a novost je da im se sad pridružio i četvrti – kaže čelnik Brkate sjenice. Plamenci (Phoenicopterus roseus) su donedavno bili smatrani rijetkom vrstom u Hrvatskoj, no u posljednje vrijeme zabilježen je veći broj viđenja. Uglavnom se hrane u plitkoj vodi. Iako im je jelovnik raznolik, najčešće će se na njemu pronaći manji beskralješnjaci, mikroalge i sjemenke biljaka. Za vrijeme preleta i zimovanja zabilježeni su na lokalitetima u u Istri (na Mirni, Paludu), Ninskoj solani, Stonskoj solani i na Neretvi. Plamenci se gnijezde u velikim skupinama na pjeskovitim i muljevitim obalama riječnih ušća, uz obale mora ili jezera. Nakon sezone gniježđenja plamenci se mogu vidjeti u Albaniji, Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Crnoj Gori. Za uspješno razmnožavanje neophodne su im odgovarajuće razine vode u močvarama, što se ne događa svake godine. Previše oborina može uzrokovati poplavu gnijezda, dok premalo vode može isušiti močvarno područje, što dovodi do brojnog uginuća ptica. Plamenci se gnijezde na otočićima unutar močvara kako bi izbjegli predatore s kopna. Godišnje polažu samo jedno leglo, no ako inkubacija ne uspije, mogu se pokušati gnijezditi više puta. Obično se gnijezde na muljevitom tlu, gdje stružu blato kako bi izgradili uzdignuto gnijezdo iznad tla. a ušće Neretve očito im savršeno odgovara.
Ilić je, za razliku od brojnosti ptica, ipak zadovoljan brojnošću vrsta koje još uvijek dolaze prezimiti na ušće. Ušće Neretve jedno je od najistraživanijih područja za ptice vodarice, a svi podaci koje Brkata sjenica, prepuna stručnjaka i entuzijasta ornitologa, zabilježi, idu u Ministarstvo gdje se pohranjuju i zbog čega je svake godine lako usporediti situaciju i upratiti ponašanje, dolaske, odlaske kao i brojnost ptica te brojnost vrsta. Brkata sjenica organizira najmanje četiri izlaska na teren mjesečno, pa se očekuje i popravljanje brojki do kraja siječnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....