StoryEditorOCM
NeretvaONEČIŠĆENJE PLASTIKOM

Loše gospodarenje otpadom, turizam, poljoprivreda, mikroplastika iz kozmetike - veliki izazovi i za dolinu Neretve

Piše Silvia Rudinović
15. veljače 2026. - 11:37

Procjenjuje se da oko 40 do 50 posto otpada s kopna do morskog okoliša dolazi rijekama. Upravo se u rijekama zadržavaju velike količine raznovrsnog otpada, a najviše plastike čija se proizvodnja drastično povećala u zadnjem stoljeću. Plastika je prepoznata kao velika prijetnja kopnenom i vodenom okolišu, većinom kao posljedica nedostataka u gospodarenju otpadom te turizma i rekreacijskih aktivnosti, ističe znanstvenik Pero Tutman. Potvrđuju to i primjeri u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

- Riječni otpad sve je veći međusektorski globalni izazov i predstavlja složeni društveni problem, s mnoštvom odgovornosti i nepostojanjem jednostavnih rješenja. Uklanjanje otpada iz rijeka predstavlja veliki izazov. Najbolje prakse za sprječavanje, smanjenje i čišćenje otpada nagomilanog u rijekama uključuju kombinaciju promjena u ponašanju, poboljšanja infrastrukture i ciljanih aktivnosti – navodi dr. sc. Pero Tutman.

image

Radionica "Primjena dobrih praksi i mjera za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada", u Metkoviću

Pero Tutman/Pero Tutman

U okviru projekta TETHYS4ADRION, projektni partneri – Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita (IOR) i Grad Metković, u tom su gradu organizirali i proveli radionicu pod nazivom „Primjena dobrih praksi i mjera za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada“. Spomenuti projekt usredotočen je na vezu između kopna, rijeka i mora u pogledu onečišćenja plastikom u zemljama Jadransko – jonske regije i uključuje znanstvene institucije i predstavnike vlasti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Crne Gore, Albanije i Grčke.

Na radionici je sudjelovalo 20-ak pozvanih ključnih dionika iz područja lokalne samouprave, nevladinih organizacija, komunalnih poduzeća i drugih. Radionicu su vodile Lara Šiljeg, Ana-Marija Prović i Sanda Tomić, iz Grada Metkovića, te znanstvenici IOR-a, dr.sc. Pero Tutman i dr. sc. Dubravka Bojanić Varezić.

image

Radionica "Primjena dobrih praksi i mjera za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada", u Metkoviću

Pero Tutman/Pero Tutman

Cilj radionice, kaže Tutman, bilo je upoznati ključne dionike na području doline rijeke Neretve s projektnim aktivnostima te ih aktivno uključiti u njihovu primjenu, prvenstveno u određivanje najperspektivnijih prijedloga mjera za rješavanje problematike uklanjanja riječnog otpada. Svrha radionice je odrediti najbolje prakse koje mogu rezultirati smanjenjem unosa plastičnog otpada u rijeke, onima koje mogu doprinijeti uklanjanjem takvog otpada iz rijeka, kao i poboljšanim sustavima gospodarenja otpadom na području doline Neretve. Prikupljene informacije poslužit će kao vrijedna platforma za određivanje, razvoj i provedbu učinkovitih mjera protiv onečišćenja rijeka plastikom unutar opsega projekta.

U smislu sprječavanja, kaže sugovornik, najučinkovitije metode su zaustavljanje ulaska plastike u vodene tokove na samom izvoru. One uključuju brojne mjere, poput smanjenja upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, poboljšanje gospodarenja otpadom, što uključuje osiguravanje učinkovitih sustava prikupljanja, sortiranja i odlaganja otpada, nadalje edukaciju i podizanje svijesti o pravilnom zbrinjavanju otpada i utjecaju plastike na okoliš, te proširenu odgovornost proizvođača (EPR) – primjenu politika koje proizvođače čine odgovornima za životni ciklus njihovih proizvoda, uključujući prikupljanje i recikliranje nakon upotrebe.

image

Radionica "Primjena dobrih praksi i mjera za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada", u Metkoviću

Pero Tutman/Pero Tutman

Smanjenje se fokusira na usporavanje protoka plastike unutar sustava i sprječavanje njezina nakupljanja te se odnosi na zabranu mikroplastike. To se odnosi na ograničavanje upotrebe mikroplastike u kozmetici i drugim proizvodima radi sprječavanja izravnog unosa sitnih čestica u vodene sustave putem otpadnih voda, poboljšane učinkovitosti postrojenja za obradu otpadnih voda te promicanje modela kružne ekonomije, gdje se materijali zadržavaju u uporabi što je duže moguće. Tako se smanjuju potreba za novom plastikom i stvaranje otpada.

Govoreći o sanaciji, navode organizatori radionice, ona uključuje aktivno uklanjanje plastike koja se već nalazi u rijekama i povezanim ekosustavima. To uključuje tehnološka rješenja za čišćenje poput postavljanja fizičkih barijera, mreža i automatiziranih sustava za učinkovito prikupljanje plutajućeg otpada na strateškim točkama rijeka, redovite akcije čišćenja obala rijeke i njenog dna, organizirane od strane volontera i komunalnih službi. Time se smanjuju postojeće zagađenje, mapiranje i praćenje onečišćenja kako bi se odredila mjesta najvećeg nakupljanja otpada te omogućilo ciljano i učinkovitije čišćenje.

Mjere za smanjivanje količine i utjecaja otpada u rijekama uključuju kombinaciju zakonodavnih, infrastrukturnih, edukativnih i individualnih aktivnosti. Neke od ključnih mjera su poboljšanje gospodarenja otpadom, što podrazumijeva uvođenje učinkovitih sustava za prikupljanje, razvrstavanje i recikliranje otpada u zajednicama uz rijeke te smanjuje vjerojatnost da otpad završi u vodenim tokovima. Smanjenje upotrebe jednokratne plastike uključuje zakonsku regulativu koja potiče građane na korištenje višekratnih alternativa za predmete, poput boca, vrećica i ambalaže. Zatim, važni su edukacija i podizanje svijesti informiranjem javnosti, lokalnih zajednica i industrije o štetnosti bacanja otpada u okoliš i važnosti pravilnog odlaganja te sprječavanja onečišćenja. Također, tu spada i postavljanje infrastrukture za sprječavanje otpada, instalacija "hvatača smeća", plutajućih brana ili mreža u rijekama i kanalima koji fizički prikupljaju plutajući otpad prije nego što dospije dalje nizvodno ili u more.

Mjera sanacija ilegalnih odlagališta uključuje lociranje i čišćenje divljih odlagališta otpada, često smještenih u blizini vodenih površina, čime se sprječava ispiranje smeća u rijeke tijekom kiša. Organiziranjem redovitih volonterskih akcija čišćenja obala rijeka i samih vodenih površina, uklanja se već prisutan otpad. Kombiniranom primjenom ovih mjera može se značajno smanjiti količina otpada koji ulazi u riječne ekosustave.

„Nakon prezentacija pristupilo se zajedničkoj procjeni i određivanju prioritetnih mjera koje će se provoditi tijekom trajanja projekta. Sudionici su znanstvenim pristupom primjenom tzv. tehnike matrice bodovanja sudjelovali u ocjenjivanju i procjeni predloženih mjera za smanjivanje količina i utjecaja otpada u rijeci Neretvu na temelju njihove učinkovitosti, izvedivosti i društvene prihvaćenosti”, kaže Tutman i dodaje: Mjere koje se imaju namjeru provoditi tijekom projekta su slijedeće: tzv. Plastic-free event, suradnja s komercijalnim objektima uz Neretvu, razvoj pilot-modela plutajuće brane, pravilno gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom te program čišćenja riječnog otpada.

image

Radionica "Primjena dobrih praksi i mjera za sprečavanje stvaranja plastičnog otpada", u Metkoviću

Pero Tutman/Pero Tutman

Plastic-free event je događanje tijekom kojega se značajno smanjuje uporaba jednokratne i ostale plastike. To nije samo promjena materijala, nego promjena načina razmišljanja usmjerena prema kružnom gospodarstvu i održivosti. Ovakvi događaji postaju standard u Europskoj uniji zbog novih regulativa o ambalažnom otpadu koje snažno potiču ponovnu uporabu i zabranjuju štetne plastične formate.

Mjera suradnje s komercijalnim objektima uz Neretvu se odnosi na određivanje objekta koji je procijenjen kao izvor zagađenja plastikom te provođenje odgovarajućih aktivnosti usmjerenih ka smanjivanju unosa zagađenja plastikom u rijeku Neretvu. To mogu biti proizvodni ili trgovački objekti, kao i ugostiteljski objekti smješteni uz obalu Neretve.

Pilot-model plutajuće brane odnosi se na izradu testnog modela plutajuće brane za prikupljanje plutajućeg otpada sa testiranjem njene izvodljivosti, kao i praćenju sastava i količine otpada koji se u njoj prikupi.

Pravilno gospodarenje poljoprivrednim plastičnim otpadom obuhvaća aktivnosti koje se odnose na odvojeno sakupljanje, sortiranje, čišćenje i predaju ovlaštenim tvrtkama za recikliranje ili oporabu, čime se sprječava zagađenje tla i okoliša. Poljoprivredna plastika (folije, mreže, ambalaža) tretira se kao proizvodni otpad, a ne komunalni, pa se njime mora upravljati prema posebnim propisima.

Program čišćenja riječnog otpada obuhvaća kombinaciju ekoloških akcija – čišćenja otpada s obale te ronilačkih akcija u cilju dugoročnog upravljanja plastičnim otpadom kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje rijeka i mora.

U provedbu mjera aktivno će se uključiti zainteresirane ekološke udruge s ovog područja, uz financijsku podršku za vrijeme trajanja projekta.

15. veljača 2026 11:37