Iz Metkovića je stigao na Harvard, jedno od najprestižnijih sveučilišta u svijetu, a potom i u samo središte globalne rasprave koja se bavi pitanjem budućnosti čovječanstva. Nikola Jurković, mladi hrvatski znanstvenik i jedan od najuspješnijih studenata Harvarda, danas u San Franciscu radi kao istraživač sigurnosti umjetne inteligencije i dio je male, ali iznimno utjecajne zajednice stručnjaka koja promišlja scenarije od kojih mnogima prolazi jeza niz kralježnicu.
Na Harvardu je diplomirao na smjeru umjetne inteligencije i društva, a zbog iznimnog uspjeha primljen je i u elitno akademsko društvu Phi Beta Kappa, u koje ulazi tek mali postotak studenata. Ipak, za Net.hr., osobna priznanja, kaže, nikada nisu bili njegov glavni motiv.
Želja za diplomom i početak rada
Njegov put prema Harvardu započeo je u Metkoviću, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju i upravo tada počeo razmišljati o studiranju na vrhunskim svjetskim sveučilištima, ali i o tome kako znanje usmjeriti prema općem dobru.
– Išao sam u osnovnu školu i gimnaziju u Metkoviću. Kao gimnazijalac često sam išao na natjecanja i na ljetne škole znanosti na kojima sam sreo puno ljudi koji su studirali u inozemstvu. Pomislio sam da bih i ja mogao probati. Već sam u gimnaziji razmišljao kako ostvariti najbolji pozitivni utjecaj na svijet. Skoro svaki plan koji mi je pao na pamet uključio je jedan od prvih koraka: studirati na jednom od najboljih fakulteta u svijetu. Prijavljivao sam se i na fakultete u Velikoj Britaniji i na fakultete u Americi. Jedan od njih bio je Harvard. Tamo sam diplomirao u smjeru umjetne inteligencije i društva, a potom počeo raditi kao istraživač sigurnosti i umjetne inteligencije u San Franciscu.
Danas se bavi područjem koje se često opisuje kao jedno od ključnih za budućnost civilizacije – sigurnošću umjetne inteligencije. Riječ je o relativno mladom znanstvenom polju kojim se u svijetu bavi tek nekoliko stotina istraživača, većinom u SAD-u i Velikoj Britaniji, a među njima je i nekoliko Hrvata.
Razvoj biološkog oružja
Jurković upozorava da se rasprava o umjetnoj inteligenciji često pogrešno svodi na pitanje samosvijesti, dok se zanemaruje ono što se smatra daleko važnijim. – Važnije pitanje od samosvijesti jest pitanje sposobnosti umjetne inteligencije.
Prema njegovim riječima, prava opasnost leži u činjenici da bi umjetna inteligencija u relativno kratkom razdoblju mogla postati sposobnija od bilo kojeg čovjeka. – Umjetna inteligencija je najveća opasnost na globalnoj razini zato što ubrzo, možda u sljedećem desetljeću, možemo doći do razine umjetne inteligencije na kojoj je ona sposobnija od bilo kojeg čovjeka.
Ako se to dogodi, a interesi umjetne inteligencije ne budu u potpunosti usklađeni s ljudima, posljedice bi mogle biti dramatične – kaže Nikola za Net.hr. – Ako takva superinteligencija ne bude u potpunom slaganju s našim interesima, ili bude imala nekakav konflikt s ljudima, mislim da postoji šansa u kojoj bi ona pobijedila čovječanstvo.
Jedan od najopasnijih scenarija, upozorava Jurković, jest mogućnost da umjetna inteligencija pomogne u razvoju biološkog oružja. Takva prijetnja, kaže, nadmašuje čak i nuklearni rat.
– Biološka oružja poput nekakvih supervirusa ili superbakterija – jedinstvena su po tome što bi potencijalno mogla ubiti svakog čovjeka na svijetu. Upravo zbog toga smatra da se biološka prijetnja mora shvatiti krajnje ozbiljno.
‘Najveća opasnost za ljudsko izumiranje‘
Znanstvenici u tom području pokušavaju razviti različite metode zaštite – od razumijevanja unutarnjih mehanizama umjetne inteligencije do sustava nadzora i kontrole koji bi funkcionirali čak i ako AI pokuša izbjeći ljudski nadzor. Jurković radi u organizaciji METR, koja se bavi mjerenjem opasnih sposobnosti umjetne inteligencije i njihovih potencijalnih prijetnji.
No dok se znanstvena zajednica bavi sigurnosnim pitanjima, tehnološke tvrtke ulaze u utrku čiji je cilj razviti nadljudsku umjetnu inteligenciju što je brže moguće. Takav pristup, smatra Jurković, dodatno povećava rizike.
Ako se najavljeni scenariji ostvare, svakodnevni život mogao bi se temeljito promijeniti. Prema njegovim procjenama, dolazak umjetne inteligencije na ljudsku razinu značio bi nestanak gotovo svih današnjih zanimanja.
– Kad dođe umjetna inteligencija na ljudsku razinu, otprilike nijedan današnji posao više neće postojati.
U svijetu u kojem umjetna inteligencija preuzima ekonomiju, čovječanstvo će se morati suočiti s pitanjem novog društvenog poretka i novog načina života. Najviše ga, međutim, zabrinjava potpuna nespremnost političkih elita i donositelja odluka.
– Otprilike svaka država na svijetu spava za volanom. Nitko se ne priprema za nadljudsku umjetnu inteligenciju i mislim da je to ogroman problem. Ako se svijest, naglašava Nikola, o razmjerima promjena pojavi prekasno, posljedice bi mogle biti ozbiljne. – Ako postanemo svjesni u posljednjoj sekundi, to će biti kaos.
Unatoč ozbiljnosti tema kojima se bavi, Jurković ne zagovara paniku niti odustajanje od obrazovanja i planiranja budućnosti. Smatra da ljudi trebaju živjeti i naučiti kako će svijet ostati stabilan, ali istodobno biti svjesni da se čovječanstvo nalazi pred jednim od najvećih izazova u svojoj povijesti.
Umjetna inteligencija, poručuje, nije samo tehničko pitanje, nego duboko društveni problem – i odgovornost za njegov ishod ne leži samo na znanstvenicima, nego na cijelom društvu, piše Net.hr.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....