Nakon nedavnih potvrda prisutnosti ptičje gripe kod divljih ptica u sjevernim dijelovima Hrvatske, stručnjaci upozoravaju da su i neka područja na jugu zemlje potencijalno izložena povećanom riziku, iako ondje trenutačno nema potvrđenih slučajeva. Među njima se posebno ističu Vransko jezero i dolina Neretve.
Ptičja gripa, odnosno influenca ptica, virusna je bolest koja se najčešće širi putem divljih migratornih ptica, osobito vodenih vrsta poput pataka, gusaka i labudova. Upravo takve ptice u velikom se broju zadržavaju na močvarnim i riječnim područjima, kakva su Vransko jezero i delta Neretve.
Vransko jezero
Vransko jezero, najveće prirodno jezero u Hrvatskoj i zaštićeni park prirode, jedno je od najvažnijih ornitoloških područja u regiji. Tijekom proljetnih i jesenskih migracija ondje se okupljaju tisuće ptica koje jezero koriste kao mjesto odmora, hranjenja i zimovanja.
Zbog velike gustoće ptica i njihove stalne izmjene tijekom migracijskih sezona, ovakva područja prirodno nose povećan epidemiološki rizik, osobito za pojavu i širenje virusa ptičje gripe među divljim pticama, ali i potencijalni prijenos na domaću perad u okolnim naseljima.
Dolina Neretve – dio važne migracijske rute
Slična je situacija i u dolini Neretve, odnosno delti Neretve, koja se nalazi na jednoj od glavnih migracijskih ruta ptica duž Jadranske obale. Ovo područje poznato je po velikom broju močvarnih staništa, kanalima, jezerima i poljoprivrednim površinama koje privlače brojne vrste ptica tijekom cijele godine.
Stručnjaci ističu da delta Neretve ima sve karakteristike područja s povećanim rizikom unosa virusa, iako to ne znači da je pojava bolesti neizbježna. Rizik je najveći u razdobljima pojačanih migracija, kada ptice dolaze iz različitih dijelova Europe i šire regije.
Nema razloga za paniku
Veterinarske i zdravstvene službe naglašavaju da trenutačno nema potvrđenih slučajeva ptičje gripe na području Vranskog jezera i doline Neretve. Ipak, preporučuje se pojačan oprez, osobito za uzgajivače peradi, koji bi trebali provoditi biosigurnosne mjere – držati perad odvojenu od divljih ptica, spriječiti pristup otvorenim vodama i redovito pratiti zdravstveno stanje životinja.
Građanima se savjetuje da ne diraju uginule ili bolesne ptice, već da takve slučajeve prijave nadležnim službama.
Rizik vezan uz prirodna staništa
Stručnjaci zaključuju kako se ptičja gripa ne širi ravnomjerno po cijeloj zemlji, već je najčešće povezana s prirodnim staništima migratornih ptica. Upravo zato područja poput Vranskog jezera i doline Neretve ostaju pod povećanim nadzorom, posebno u sezoni migracija, iako zasad nema razloga za izvanredne mjere.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....