Poznato je koliko je nafta ključna za mnoge aspekte svakodnevnog života, no rijetko se pitamo kako dolazi do nas. U tom procesu prevažnu ulogu imaju naftne platforme, svojevrsni umjetni otoci, odnosno velike i složene strukture, koje se koriste za izvlačenje nafte i zemnog plina iz podmorskih izvora. Izgradnja tih megastruktura traje godinama, a nakon toga se prenose na more ogromnim brodovima.
No, što se događa s naftnim platformama kada se bušotina isprazni ili dotraje materijal od kojega je izgrađena? Tada na scenu stupa super brod Pionerring Spirit, koji prilazi platformi, reže i odvaja nadgrađe od ostatka platforme i odvozi ih na rezalište. To je jedini takav brod na svijetu i na njemu radi Pločanin Erik Attila Palađi.
Splićanin u Pločama
Premda na prvi pogled možda izgleda jednostavno, riječ je o iznimno složenom poslu kojem prethode mjeseci priprema. Pionerring Spirit je izgrađen prije 11 godina u južnokorejskom brodogradilištu Dsme Shipyard, radovi su potrajali pune tri godine i, u stvari, sastavljen je od dva velika broda. Takav brod, inače u vlasništvu nizozemske tvrtke “All seas” i plovi pod zastavom Malte, dođe do platforme s tri strane, naprijed je poput katamarana, reže nadgrađe i odvaja ga od “nogu” na kojima je platforma postavljena, zatim ga podiže i izvlači na brod. Pri tome koristi TLS (Top lifting system), nadgrađe se podiže pomoću hidrauličnog sustava, pri čemu se koristi 16 čeličnih ruku, koje, inače, mogu podignuti i premjestiti 60 tisuća tona tereta.
Upravo taj sustav održava i o njemu brine Erik, upravitelj stroja rođen u Splitu, kojega je životni put odveo u Ploče. “Riječ je o izrazito moćnom i kompliciranom sustavu, kojega je potrebno servisirati i nadgledati. Naravno da je to za mene izazov i vrhunac dosadašnje 25 godina dugačke karijere, jer radim nešto što je unikatno. Ovo je za mene prevažno iskustvo i zaista uživam u poslu”, rekao nam je Erik, koji je na Pionerring Spiritu treći strojar palube i kojemu je radni tempo takav da je po 35 dana na brodu i kod kuće. Na brodu ima oko 500 članova posade iz raznih zemalja. Erik je jedini iz Dalmacije, a sa sjevera naše zemlje, iz Rijeke i okolice, zaposleno je 20-ak ljudi, pretežito električara.
Do njega helikopterom
Nakon što ukloni nadgrađe platforme, ovaj specijalni brod, koristeći JLS (Jack up lifting system), odnosno dva hidraulična sustava dužine po 170 metara, oslobađa preostalu konstrukciju. Hidraučlične sustave uranja u morsko dno i najprije vadi klinove iz “nogu”, što je osnovni preduvjet za uspješno obavljanje posla, u kojem sudjeluju i posebno konstruirani roboti (ROV) koji u morskim dubinama pilaju čelične cijevi od kojih se sastoji konstrukcija. Osim ove dvije funkcije, Pionerring Spirit ima još jednu, osposobljen je za postavljanje cijevi pod morem. Postavljao je npr. cijevi prilikom izgradnje Sjevernog i Južnog toga, a može postaviti nekoliko kilometara cjevovoda dnevno.
Erik je na ovome brodu godinu dana. Prije toga stjecao je iskustvo najprije na Jadroplovu, 1999. godine, gdje ne “napravio kadeturu”, zatim četiri godine na “kontejnerašima” tvrke SSM, pa na “Brodospasovim” remorkerima od 2005. do 2009. Poslije toga prešao je u francusku firmu Bourbon offshore gdje je na radnim baržama i na bušećim platformama došao do “chief enginieera”.
Inače, Pionerring Spirit je dugačak oko 500 metara i širok oko 50 metara i zbog svojih dimenzija teško može uploviti u neku od luka, pa posada na njega dolazi helikopterom. Operativan je postao 2106. godine i do sada je obavljao niz operacija, od postavljanja cjevovoda u Crnom moru do uklanjanja Shellovih platformi na raznim morima i sl. Izuzetno je tražen, pa se, kako saznajemo, planira izgradnja još većeg broda s većim spektrom mogućnosti. Vrijeme će pokazati hoće li Erik, ako se plan realizira, na takvome brodu demonstrirati znanje i iskustvo stečeno na Pionerring Spiritu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....