Korčulanska Vela setemana impresivan je uskrsni običaj sačuvan kroz stoljeća, izvoran, nadahnjujući, po mnogo čemu jedinstven. Iako liturgijski prati sve što se i inače u Crkvi odvija kroz Veliki tjedan, posebnost Vele setemane je u običajima i u tri bratovštine koje sve te događaje vjerno njeguju kroz stoljeća. Bratovština Svih Svetih, najstarija je na Korčuli, utemeljena davne 1301. godine, kaže nam gaštald Bratovštine Mihovil Depolo.
- Najstarija smo u kontinuitetu aktivna bratovština u Hrvatskoj. Bilo je i ranije osnovanih u Dubrovniku, Zadru i Šibeniku, ali naša je jedinstvena po tome što opstaje bez prekida već 724 godine. U Napoleonovo vrijeme bratovštine su se mahom ukidale, a kasnije su propadale jer nisu imale izvor prihoda. Naša se uspjela oduprijeti i u tim vremenima. Ni u komunizmu nam nije prijetilo zatvaranje, nikad nismo odustali od naših običaja – kaže predsjednik Bratovštine Svih Svetih.
Od Cvjetnice do Uskrsa bratimi ‘zaduženja’ imaju svaki dan, i svaki je poseban: Muka, Soline, Lamentacjuni, Učenici, Priko gora, Redentur... Sve počinje Mandalinom, procesijom bratima na Cvjetnicu ujutro. - Na taj dan, zanimljivo je, pjeva se svetoj Magdaleni. To je ustvari poziv na obraćenje jer je sv. Magdalena ili kako mi kažemo Mandalina, bila obraćenica, što je i razlog zašto time ulazimo u Veliki tjedan. Na misi na palamsku nedjelju i poslije u procesiji sudjeluju sve tri bratovštine, uz našu i bratovštine sv. Roka osnovana 1575. godine i Blažene Djevice Marije od Utjehe osnovana 1603. – kaže Depolo.
Na 40-satnom klanjanju pred Presvetim, od večernjih sati na Cvjetnicu do jutarnjih Velike srijede, sudjeluju bratimi svih triju bratovština.
Velika trešnja
- U srijedu imamo nešto jedinstveno, zavjetnu procesiju do crkvice sv. Liberana koja je u Općini Lumbarda ali spada pod našu Župu sv. Marka. Zašto ta procesija? Velika trešnja se dogodila u Dubrovniku na Veliku srijedu 1667. godine. Taj potres se osjetio i na Korčuli, koja j ostala pošteđena od razaranja. Iz Dubrovnika su došle vijesti da je grad praktički uništen i tadašnji korčulanski biskup Španić dao je organizirati zavjetnu procesiju na Veliku srijedu da Korčula i dalje bude pošteđena od razornih potresa. Procesija ne prati datum dubrovačkog potresa, uvijek je na Veliku srijedu kada se on ustvari dogodio. Od katedrale sv. Marka do crkvice sv. Liberana su tri kilometra tako da se uvijek kreće ujutro u šest sati da bi u sedam bila zavjetna misa u crkvici – objašnjava gaštald:
- U srijedu navečer u katedrali za one koji vole napjeve naših bratima i bratimske kantadure, budu pjevane lamentacije. To su psalmi iz Starog Zavjeta koji se pjevaju po unikatnim, starim napjevima Nisam nigdje čuo slične napjeve, to stvarno bude posebna misa – pojašnjava Depolo.
Naime, zasluga bratovština je i očuvanje hrvatskog jezika, jer sve su pjesme i molitve bile na materinjem jeziku. Korčulanska bratovština Svih svetih ima najstariju hrvatsku crkvenu pjesmaricu. - Bratovština je njegovala hrvatski jezik u vremenu kad je latinski bio služben u liturgiji. Imamo pjesmarice iz 17. stoljeća sačuvane na hrvatskom. I dan danas pjevamo pjesme na arhaičnom jeziku iz tog vremena, što je velika kulturna vrijednost – dodaje sugovornik. Bratimi najstarije bratovštine na Veliki četvrtak na misi večere Gospodnje imaju čast biti dijelom obreda pranja nogu u spomen na posljednju večeru Isusa Krista s apostolima. Na Veliki petak ili Dan Muke Gospodnje nakon obreda u katedrali u pokorničkoj procesiji oko grada sudjeluje najviše bratima, u prosjeku po 120 članova iz svake od tri korčulanske bratovštine. U pokorničkoj procesiji stotine bratima u tonigama obilaze grad pjevajući stoljetne napjeve u slavu Kristove muke noseći torce (velike svijeće) i cereferale (metalne svijeće na štapu).
Priko gora
- Priko gora je najduža procesija u koju idemo u subotu. Ide se ujutro u četiri sata i završi oko sedam. To je procesija bez svećenika. Najprije se unutar zidina obiđu sve crkvice, ima ih desetak, onda procesija kreće prema groblju pa s groblja kroz šumu do najprije muškog, potom ženskog dominikanskog samostana nakon čega se vraćamo u našu crkvu. Cijelim putem se pjevaju stari napjevi i melodije arhaičnim jezikom.
Spominje subotnju misu Glorija, vazmeno bdjenje i blagoslov ognja. Posebnost je u tome što bratimi Bratovštine Sv. Roka, u skladu s običajem, imaju čast iznijeti kip Uskrsloga. Na sam blagdan Uskrsa prije svečane svete mise prekrasna je procesija uz blagoslov grada. ‘Ide se na morska i kopnena vrata kako bi se blagoslovio grad za tu godinu’, kaže Mihovil Depolo.
Neprocjenjiv je značaj korčulanskih bratovština za otok i otočane. Danas je u sve tri bratovštine upisano dvjestotinjak aktivnih članova. Bratimi imaju obveze sudjelovanja u liturgijskom životu kroz cijelu godinu.
- Ponosni smo na bogatu korčulansku tradiciju, trudimo se da sve to ima svoju duhovnu komponentu. Nismo aktivni samo kroz Veliki tjedan, Bratovština ima duhovnu obnovu za bratime pred Sve Svete i određeni broj misa kroz godinu u našoj crkvi o kojoj brinemo.
Trudimo se njegovati vjersko ali i kulturno-povijesno naslijeđe kroz življenje vjere.
Ovisno o godini, imamo priliku pedesetak puta se obući u našu tonigu – kaže Depolo i nastavlja: - Ipak, Vela Setemana je u nas posebna, svi koji osjećaju ovaj otok a žive negdje drugo, nastoje doći i biti na Korčuli te dane. Imamo mi tu specifičnost, kod nas malu djecu, čim ih otac može na ruke uzeti, oblačimo u tonige i postaju članom bratovštine, dakle od rođenja. Zato u našim procesijama možete vidjeti i djecu i odrasle, svi se oblače. Kad se taj običaj ‘uvuče’ pod kožu od malih nogu, teško će se izgubiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....