"Hrvatski svijet" bio je hrvatski iseljenički dnevni list koji je izlazio u New Yorku od 2. srpnja 1908. do 3. studenoga 1917. godine.
Bio je to „neovisni dnevnik Hrvatskih radnika u Americi, a od 1916. nosio je u podnaslovu i dodatak „the greatest Croatian daily newpaper“, odnosno "najveći hrvatski dnevni list“, a u naslovu je stajalo i: „Hrvatski svijet - The Croatian world: glasilo Jugoslovenskih radnika u Americi (the greatest Southern Sla daily newspaper). Uređivali su ga Ivan Krešić, G. Rački, Milan Petrak i Niko Gršković.
U Hrvatskoj enciklopediji možemo pronaći podatak da ga je pokrenuo Franc Sakser, te da se podupirući jugoslavenski iseljenički pokret u SAD-u, 1917. ujedinio s „Hrvatskom zastavom“ iz Chicaga i „Slovenskim svijetom“ u „Jugoslavenski svijet – glasnik narodnog pokreta Hrvata, Srba i Slovenaca u Americi“.
Neobična razglednica
Nakon Prvoga svjetskog rata pod imenom „Svijet“ oštro je kritizirao režime prve Jugoslavije. Od 1939. do 1956. izlazio je pod nazivom „Hrvatski svijet“. Bez obzira na to kako se nazivao zauzimao se za prava hrvatskih radnika u SAD-u, okupljajući ih oko Hrvatske bratske zajednice, stoji u Hrvatskoj enciklopediji.
Ono što se u ovim izvorima ne može naći, zanimljivo je novinskim pratiteljima iz Dalmacije, a posebice Neretvanske krajine, konkretno iz Metkovića, pa i Rogotina. Naime, vlasnik „Svijeta“ bio je Metkovac po imenu Tomo Jeramaz! Iznimno tajanstvena osoba s prebogatim životnim iskustvom, o kojoj se danas gotovo ništa ne zna. Čak ni gdje je pokopan.
Da je zaista bio vlasnik spomenutih novina svjedoči podatak iz beogradskoga izdanja knjige „Ko je ko u Jugoslaviji“ objavljene između dva svjetska rata, a da ovaj tajanstveni čovjek ne bude potpuno izbrisan iz povijesti pobrinuli su se zagrebački kolekcionar s metkovskom adresom Mario Talajić, s kojim smo i razgovarali o ovoj temi, te istraživač Mijo Igor Ostojić.
- Prije više godina sasvim slučajno kupio sam razglednicu koja prikazuje zgradu u New Yorku sa natpisom "Hrvatski svijet". Mislio sam da bi nekada mogla biti interesantna nekom istraživaču povijesti hrvatskog novinarstva u Americi.
Međutim, nakon nekog vremena svojim pitanjem me iznenadio gospodin Mijo Igor Ostojić koji ima neretvanske korijene iz Zapadne Pline. Pitao me jesam li ikada čuo za Tomu Jeramaza vlasnika novina "Svijet" iz New Yorka? Sjetio sam se razglednice i krenulo je istraživanje, kaže Talajić i nastavlja:
- Tomo Jeramaz, potpuno je zaboravljen iz metkovske povijesti, a i rodbina ne zna mnogo o njemu. Rodio se u Rogotinu 6. listopada 1886. godine. vjerojatno se mama "zatekla" u radovima na jednom od njihovih posjeda.
Razgovarajući s jednom osobom iz plemena Jeramaza doznao sam da se radi o pradjedovom bratu te osobe koji se odselio u Ameriku nakon što je u jednoj noći prokockao veliki imetak. Nikada se više nije vratio u Metković. Njegov sin Thomas jednom je posjetio rodbinu u Metkoviću.
‘Ugledni fabrikant‘
U knjizi "Ko je ko u Jugoslaviji" izdanoj u Beogradu 1928. godine spominje se i Tomo Jeramaz rođen 1888. godine, Talajić smatra da je u pitanju tiskarska greška, u Metkoviću, te da se bavi veletrgovinom panamskim šeširima i da je vlasnik novina "Jugoslovenski Svijet" na adresi 24th Stone street NY.
- Još interesantnije je spominjanje Tome Jeramaza u članku od 30. rujna 1930. godine u novinama "Vreme", koji opisuje dolazak veterana Prvoga svjetskog rata iz 28 država na 11. kongres u New York. Prijem za Jugoslavensku delegaciju bio je kod generalnoga konzula na kojem je uz pedesetak uzvanika iz Amerike bio i naš Tomo. Navodi se na početku nabrajanja nazočnih Hrvata te se za njega kaže da je "ugledni fabrikant" (tvorničar) i bogataš.
Je li bio i na prijemu kojega je organizirao profesor Pupin u Univerzitetskom klubu ne znam jer članak ne donosi taj popis. U svakom slučaju malo je Hrvata u to vrijeme u New Yorku očito imalo takvo bogatstvo i ugled da bi bili dio ovako biranog društva.
U izdanju "Buyers for export in New York city" iz 1941. god. nalazimo i firmu Jeramaz&co.inc. na adresi Broadway, utemeljena 1911. godine sa kapitalom od 175.000 USD. Za to vrijeme to je jako veliki novac, kaže Talajić i ističe kako daljnje istraživanje nije dalo odgovore, na pitanja kao što su kada je preminuo Tomo Jeramaz i gdje je pokopan.
- Našli smo grob gospođe Terese Jeramaz, njegove supruge kao i grobove sina Thomasa i njegove supruge ili sestre. Zbunjuje natpis na njihovu grobu gdje stoji - ljubljeni sin Terese Jeramaz i ljubljena kćer.
Prebrodio krizu
Što se dogodilo sa našim Tomom? Zbog čega se stječe dojam da je izopćen iz ove svoje američke obitelji. Očito je znao stvoriti novac, vjerojatno je bio sklon riziku. Spominjanje 1941. godine i značajan kapital također znače da je uspješno prebrodio veliku krizu.
Svakako se radi o još jednom rođenom Metkovcu čiji život bi bio odličan scenarij za snimanje dobrog filma. Imati već 1911. godine sa svega 25 godina života firmu u New Yorku bilo bi ostvarenje američkog sna i u ova vremena.
Hoću li ovim istraživanjem zainteresirati nekoga da još više istraži ovu interesantnu priču ne znam, ali bih svakako zamolio svakoga tko ima neke nove informacije vezane za život Tome Jeramaza da ih podijeli s nama, poručio je Talajić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....