U Malostonskom zaljevu prodaje se otok u privatnom vlasništvu. Jedan je od samo nekoliko hrvatskih otoka koji su trenutno na tržištu za prodaju.
Veliki Školj smješten je u mirnom i zaštićenom dijelu Malostonskog zaljeva, oglašeno je na stranicama agencije za prodaju nekretnina Muri.
Površina otoka, koji se nalazi na području Općine Ston, je 21.677 m2 (2,17 ha) i ima vlastiti izvor pitke vode. Prekriven je borovom šumom i trenutno u vlasništvu obitelji iz Zamasline.
Stranci ili domaći
Kako je navedeno u oglasu, riječ je o mirnoj lokaciji blizu kopna, idealnoj za eko-koncept, robinzonski luksuz ili privatno utočište koje je povezano s lokalnom marikulturom.
Cijena otoka je 3.250.000 eura.
Nazvali smo vlasnika agencije Muri Damira Đuračića:
- Otok se prodaje od 2023. godine. Na otoku se ne smije graditi, jedino se u funkciji marikulture može izgraditi objekt do bruto površine 30 m2. U tom smislu vlasnik bi morao imati najmanje 1 ha koncesije na pomorskom dobru, i tada bi mu bila dozvoljena gradnja objekta do 30 m2, isključivo za potrebe uzgoja školjaka – istaknuo je naš sugovornik.
- Dosad je bilo minimalno interesa, što je i razumljivo zbog cijene. Većinom su se interesirali stranci. Kad doznaju da se ne smije graditi, više im nije zanimljivo.
- Vlasnik otoka na njemu ne bi mogao graditi ni kad bi registrirao OPG, jer po važećem prostornom planu za OPG treba 3 hektara, odnosno 30.000 m2, a otok je nešto veći od 20.000 m2. Pored toga, morao bi biti udaljen od obale 100 metara, a Malostonski zaljev je zaštićen, pa se to ne može. Jedino je moguća gradnja u funkciji marikulture, možda i za robinzonski turizam – istaknuo je Damir Đuračić.
Vremena se mijenjaju
Oni koji kupuju otok zbog privatnosti moraju znati i da nikome ne mogu zabraniti iskrcavanje na obalu, plovidbu u blizini otoka ili kupanje na plažama jer to propisuje važeći zakon.
Inače, eventualnu gradnju na drugim poljoprivrednim površinama u županiji omogućilo bi registriranje OPG-a. No, građevina u tom slučaju smije biti isključivo poljoprivredne namjene, dakle klijet, spremište voća i povrća, staklenik, staja i slično. Naravno, uz preduvjet da vlasnik OPG-a zaista nešto i sadi jer su i tu počele kontrole u svrhu otkrivanja lažnih OPG-ova, od kojih su mnogi registrirani samo da bi izgradili objekt na poljoprivrednom zemljištu.
Novi ‘Bačićev‘ zakon, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026., omogućuje gradnju na poljoprivrednom zemljištu većem od 5.000 m2, ali do najviše 20 m2. No, taj objekt opet smije biti samo alatnica, a ne apartman s komunalnim priključcima, pa to onda i nije neka vijest za one koji planiraju ‘preveslati zakon‘. Mogu računati na indolentnost građevinske inspekcije kakva je bila dosad, ali i po tom pitanju vremena se mijenjaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....