Curi rok za prijavu poreza na nekretnine, općine i vlasnici kuća vode se maksimom: ako prođe, prođe!

Smanjiti rast cijena nekretnina i njihovo kratkoročno iznajmljivanje te omogućiti priuštivo stanovanje. Tako je Branko Bačić (HDZ), potpredsjednik Vlade, objašnjavao svrhu uvođenja poreza na nekretnine. Međutim, osim iznajmljivača, u ‘škarama‘ poreza našli su se nasljednici nekretnina u ruralnim sredinama općina Dubrovačko-neretvanske županije, male ili nikakve vrijednosti, bez infrastrukture dostojne života, bez vodovoda, sa sramotnom amperažom koja ne podržava više od istodobnog rada hladnjaka i pećnice, bez urednih telekomunikacijskih veza. Trebaju li oni plaćati porez na nekretnine ili imaju temelja podnijeti zahtjev za oslobađanje oporezivanja do kraja mjeseca? Je li dovoljan dokaz za oslobađanje plaćanja poreza to što pojedina kuća nema priključak na vodu, odnosno u tom selu ili naselju jedinica lokalne samouprave uopće nije osigurala vodovod? Na taj novinarski upit nema odgovora Porezne uprave. No, na svojoj su stranici u međuvremenu objavili sljedeće tumačenje na slično pitanje: “Kada se iz svih okolnosti može utvrditi da je onemogućena stambena namjena, koja se utvrđuje na temelju postojanja infrastrukture ili opreme, ili uređaja koji zamjenjuju priključak na infrastrukturu, neće se plaćati porez na nekretnine. Porezni obveznik mora dokazati da se takva nekretnina ne može stambeno koristiti (npr. nema priključka za vodu, struju, ne postoji krov i slično)”.

Kako se zahtjevi za oslobađanje plaćanja poreza podnose općinama, izuzev Mljeta i Dubrovnika za koje je zadužen ured Porezne uprave, pitanje je kako će općinske uprave tumačiti navedene slučajeve. Npr., u Općini Ston su stava da se porez plaća i za nekretnine koje nisu stalno nastanjene ili u dugoročnom najmu, u naseljima do kojih javna vodoopskrba nije došla ni u 21. stoljeću. Zašto? Jer im Općina puni gustijerne.

- Za kuće koje nisu za stanovanje, to se jasno vidi izvana i po unutrašnjem uređenju, a što se tiče vode, imamo bazu podataka gdje uredno dostavljamo vodu, gustijerne koje punimo, tamo gdje nema vodovoda. Mislim da to nije temelj za oslobađanje od poreza – kaže Vedran Antunica, načelnik Općine Ston.

Načelnik Općine Ston Vedran Antunica

Tonci Plazibat/Cropix

Inače, cijena poreza na nekretnine za cijelo područje Općine Ston iznosi 4 eura po četvornom metru godišnje.

- Stiže nam jako puno prijava posljednjih dana, pred istek roka. Ljudima mnogo toga nije bilo jasno, ali se dosta tih nejasnoća u međuvremenu razjasnilo. Općina već ima jako dobru bazu podataka otprije pa ćemo slati rješenja o obvezi, a ako se pokaže da nismo u pravu, to će se rješavati u drugostupanjskom postupku. Preporučujemo vlasnicima nekretnina da prijavljuju objekte koji nisu u funkciji i neprikladni su za stanovanje te da pošalju dvije fotografije na kojima je to vidljivo. To će biti temelj za oslobađanje plaćanja poreza. Mala smo sredina, ako budu postojale kakve sumnje uvijek možemo poslati kontrolu na provjeru – kaže Antunica.

Na primljeno rješenje o utvrđenom porezu na nekretnine moći će se podnijeti žalba, ali zakon kaže da ona ne odgađa izvršenje. Obveznik je dužan u roku od 15 dana od dana dostave rješenja platiti porez.

Općine Ston, Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Janjina, Orebić i niz drugih jedinica lokalne samouprave objavile su na svojim službenim stranicama javne poziva vlasnicima nekretnina na svom području. Porez na nekretnine je lokalni porez, odnosno prihod jedinica lokalne samouprave. Oni koji su obvezni podnijeti prijavu, mogu je predati ili poslati poštom ovim općinama, a zahtjevi se prihvaćaju i elektorničkim putem. Stanovnici Dubrovnika i Mljeta koji se nalaze u kategoriji obveznika prijave podataka od značaja za utvrđivanje poreza, zahtjeve dostavljaju Poreznoj upravi u Dubrovniku. 

U pozivu poreznim obveznicima sa svog područja, općine poručuju kako se prijava prebivališta na nekretnini ne smatra dokazom stalnog stanovanja. To se odnosi na sve koji na taj način misle izbjeći plaćanje poreza, vodeći se maksimom: ako prođe, prođe. U slučaju da se to od njega zatraži, porezni obveznik bit će dužan dokazati da se radi o nekretnini koja služi za stalno stanovanje, i to računima za električnu energiju ili potrošnju vode iz kojih se vidi odgovarajuća stalna potrošnja u desetomjesečnom razdoblju unutar jedne godine, dostavom potvrde o odabiru obiteljskog liječnika, itd.

Bozo Radic/Cropix

Rok za podnošenje prijave podataka bitnih za oporezivanje je 31. ožujka. Iz Porezne uprave ističu kako je obveza prijave podataka iznimka. Uglavnom se odnosi na one koji imaju temelja podnijeti zahtjev za oslobađanje od plaćanja nekretnine u kojoj se ne stanuje stalno. Što se tiče iznajmljivača, oni nisu dužni podnositi prijavu, osim u iznimnim slučajevima.

- Vlasnici nekretnine koja služi za kratkoročni najam, odnosno privatni iznajmljivači, nisu dužni podnijeti prijavu podatka bitnih za oporezivanje porezom na nekretnine, osim u slučaju podataka koji nisu poznati poreznom tijelu. Navedeno se odnosi na slučaj ako je na takvoj nekretnini došlo do promjene obračunske površine ili promjene namjene nekretnine ili ako ostvaruje uvjete za oslobođenje (primjerice, ako nekretnina nije podobna za stambeni prostor uslijed proglašenja prirodnih nepogoda, ako je onemogućena stambena namjena i sl.). Ovim putem se napominje kako privatni iznajmljivač, koji je ujedno i domaćin, prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti nije dužan podnijeti prijavu, jer je isti oslobođen od plaćanja poreza na nekretnine ako ima prebivalište na toj nekretnini – pojašnjavaju iz Porezne uprave.

Što će se dogoditi s onima koji ne podnesu podatke bitne za oporezivanje, a bili su obvezni?

- U ovom trenutku bitno je da se prijave činjenice koje mogu utjecati na oslobođenje od plaćanja odnosno utvrđivanja poreza, a koje nisu poznate Poreznoj upravi. Za nepodnošenje prijava predviđene su novčane kazne u rasponu od 1.000 do 6.630 eura. Dakle, bitno je napomenuti da se prijavljuju podaci koji nisu poznati poreznom tijelu. U načelu, to znači da porezni obveznici koji su plaćali dosadašnji porez na kuće za odmor te nadalje u 2025. godini nastavljaju plaćati porez na nekretnine, prijavljuju navedenu nekretninu samo u slučaju ako je došlo do promjene obračunske površine te promjene namjene takve nekretnine. Porezni obveznici koji su plaćali dosadašnji porez na kuće za odmor, međutim u 2025. godini smatraju da imaju pravo na oslobođenje, tada prijavljuju poreznom tijelu oslobođenja i to samo one podatke koji nisu poznati poreznom tijelu. Porezni obveznici koji od 2025. godine trebaju plaćati porez na nekretnine ne trebaju ništa prijavljivati poreznom tijelu osim ako smatraju da imaju pravo na oslobođenje – odgovorili su iz Porezne uprave.