Kad ulovi pticu, proguta je cijelu! A samo u jednom mjesecu ga nema za vidjet‘

- Nakovana krije mnoge tajne, ali i opasnosti. Iako je zima, toplo vrijeme od 20 C stupnjeva znači i poskoke po granama. Stoga, oprez! - upozorio je Ivan Pamić na svom fb profilu. Uz objavljenu video snimku te nekoliko fotografija, ovaj doktorand povijesti Sveučilišta u Zadru i asistent na Sveučilištu u Dubrovniku na studiju Povijesti Jadrana i Mediterana, porijeklom iz Nakovane, ispričao nam je svoja iskustva s poskokom.

Poskok uočen u Nakovani

Ivan Pamić/

Jedini mjesec kad ga nema

- Valjda uslijed ovih klimatskih promjena, zadnjih godina se i u ovim mjesecima sreću poskoci. Prije 10 i 15 godina to se od studenog do ožujka nije događalo – ustvrdio je naš sugovornik.

- Sad su postali uobičajeni kroz skoro cijelu godinu. Jedini mjesec u kojem nije opažen poskok je siječanj – dodao je Pamić.

- U zimskim mjesecima su prilično usporeni, zato sam i napravio snimku jer nije brzo reagirao. Inače, kad čuje šumove, uteče. Njega je isto strah kao i čovjeka. Ovaj se popeo na granu, gdje lovi ptice. Kad je ulovi, proguta je cijelu. Vidio sam to još kao mali. Najopasniji su u proljeće i na jesen jer se tada penju na grane. Naročito u proljeće, kad su najotrovniji i najgladniji. Na jesen se pripremaju za zimski san, koji je sve kraći – iznio je Ivan Pamić svoja opažanja o najotrovnijoj zmiji Europe.

Vidio je i kako se okote mali poskoci. Ženka se popne na granu i ispusti ih, a oni se međusobno grizu.

- Zato se majka i popne da ne bi nju grizli. Tijekom povijesti, zmija je bila kultna životinja. Bila je zaštitnica kuće i groba. Logika je u tome što se poskok najviše hrani glodavcima, a oni su bili neprijatelji čovječanstva koje je od neolitika uzgajalo pšenicu. Zmije bi ih tamanile, pa su kao takve bile zaštitnice kuće i hrane, a s druge strane, vrlo opasne za čovjeka – govori Ivan o dvije interesantne suprotnosti.

Mungosi ih potaracali

- Sjećam se iz priča svoga djeda da ih je nekad bilo puno više. Tijekom 19. stoljeća postale su veliki problem, pa je početkom 20. stoljeća uvezen indijski mungos, ali se stanovništvo opiralo jer mungosi ubijaju i kokoši. Na Pelješac ih je s Mljeta uveo Bjelovučić, 1921. godine. Ti mungosi su učinili veliki pomak u populaciji zmija. Nakovljani su se od ugriza zmija štitili ispletenim debelim vunenim bječvama do koljena. Za njih se govorilo da su ‘rođeni u zmijama‘ – iznosi ovaj zanimljiv podatak.

Poskok uočen u Nakovani

Ivan Pamić/

- Kroz godinu dana naiđem na tri do četiri poskoka. Susret sa zmijom je u šetnji prirodom uobičajen. Treba imati i ‘oko‘ za vidjeti ga. Ljudi su se dosta udaljili od prirode, pa u šetnjama šumom valja biti oprezan. Tu je i taj praiskonski ljudski strah od zmija. No, one su dio prirodnog lanca i moraju se poštivati. Ako se nalaze u blizini urbanih cjelina, to može biti opasno. Baš se nedavno, u studenom, jedan poskok pojavio u Orebiću, pa je potreban oprez. Ali zmija nikad neće napasti ako nije ugrožena – rekao je na kraju Ivan Pamić.