Pomorska tradicija neraskidivo je vezana uz prošlost Orebića koji ove godine obilježava 150 godina od povijesnog posjeta austrougarskog cara Franja Josipa koji je 1875. došao na Pelješac kako bi uveličao svečanost otvorenja orebićkog brodogradilišta. Tamo su u 13 godina rada izgrađena tri velebna jedrenjaka u vlasništvu Pelješkog pomorskog društva za eksploataciju brodova duge plovidbe osnovanog 1865.
Tog vrijednog dijela pelješke baštine na današnji se dan uz godišnjicu careva posjeta Orebiću prisjetio Borna Vekarić Škvarski:
- Poslije svega ostale su drage uspomene i ponos svih onih koji se sjećaju naših slavnih jedrenjaka, njihovih posada i kapetana.
Nama to nisu kako ih sada počinju zvati capt. nego to su bili pravi kapetani i svi drugi. Ostao je Orebić i sjećanje na sve što je bilo, a dole uz more i na moru nekadašnje brodogradilište na kojem je danas samo stanovanje i još sjećanje koje traje....Nekada je bio tu kao posjetitelj car Franjo Josip, a kad je sve nestalo ostala je samo uspomena i kratak stih: "Nema više broda ni kaića, ostala je samo zemlja kapetana Marka Vekarića". On i svi koje nije odnijelo more, neka počivaju mirno gore na groblju visoko poviše mora - emotivno je naveo Borna Vekarić Škvarski, prisjetivši se dijela pet godina duge tradicije pomorstva u Orebiću.
U tom su pelješkom mjestu još od 17. stoljeća pelješki brodovi predstavljali važan dio dubrovačke trgovačke mornarice. Uspon peljeških brodovlasničkih obitelji nastavljen je i pod austrijskom vlašću, a 1865. osniva se u Orebiću dioničko društvo za gradnju brodova duge plovidbe, kasnije Pelješko pomorsko društvo koje na vrhuncu moći raspolaže s 33 jedrenjaka koji su plovili po svim svjetskim morima.
I danas se na ljetnoj Noći Orebića prisjete dolaska Franza Josefa, austrijskog cara i hrvatskog kralja sa suprugom Elizabetom Austrijskom koju svi znaju kao Sisi u Orebić na otvaranje brodogradilišta.
U carevu dnevniku iz tog vremena iznesen je detaljan opis dočeka, od brodova koji su bili okićeni od Vignja i Kućišta cijelim kanalom do tepiha perzijanera postavljenih na putu carskog para od rive do Trga Mimbelli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....