Krajem rujna održano je prvo ročište na Upravnom sudu u Splitu u sporu grupe građana protiv Ministarstva zaštite okoliša jer studiju utjecaja na okoliš ceste Brijesta-Orebić smatraju neprihvatljivom.
Kako je obrazložio naš sugovornik Tihomir Matijević, čija obitelj potječe iz Stankovića i tu je naseljena već stotinama godina, postoji puno bolja trasa od one koja će uništiti okoliš i njihov način života koji je poštovan stoljećima.
Grupa građana iz Stankovića pokrenula je spor na Upravnom sudu u Splitu, gdje je već održano prvo ročište, a drugo se očekuje 27. listopada.
- Spor je naša grupa građana pokrenula protiv Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije. Osporavamo rješenje kojim je trasa brze ceste Perna – Brijesta proglašena prihvatljivom za okoliš. Ta trasa prolazi neposredno iznad Stankovića i Podvlaštice, kroz maslinike, vinograde i uz kuće u kojima se živi stoljećima – pojasnio je Matijević, koji inače živi u Osijeku, ali veliki dio godine provodi u Stankovićima. - Riječ je o pravnim propustima Studije, a ne samo o smislu same ceste, koja je besmislena.
- Nismo protiv ceste, nego smo protiv trase koja je izabrana bez stvarne usporedbe s boljim rješenjima. A evo o čemu se raspravljalo i zašto smatramo da rješenje nije zakonito: prvo, bolja trasa odbačena je jednom rečenicom, iako je postojala alternativna varijanta, V1b, koja zaobilazi naselja. Čak je i samo stručno Povjerenstvo ocijenilo da je ta trasa povoljnija za kulturnu baštinu i bioraznolikost. Dakle, sama Studija je dokazala koliko je varijanta V1b bolja, da bi na kraju odabrali lošiju, a ova je odbačena jednom rečenicom: ‘nije u skladu s prostornim planom‘. Zakon i europska direktiva traže da se varijante usporede prema utjecaju na okoliš, a ne da se povoljnija odbaci iz administrativnog razloga. Sud EU to je potvrdio u više presuda: razlog zbog kojeg je neka varijanta odbačena ne oslobađa od obveze da se ona analizira – ističe Tihomir Matijević.
- Osim toga, nedostaje usporedba s ‘ne činiti ništa‘. Svaka studija utjecaja na okoliš mora prikazati što bi se dogodilo da se cesta uopće ne gradi. Ta usporedba služi kao mjerilo: bez nje se ne može ocijeniti donosi li zahvat više koristi ili štete. U ovoj studiji tog prikaza nema, a rješenje ipak tvrdi da je studija ‘cjelovita‘. Treće, primjedbe građana odbijene su šablonom. Na javnoj raspravi predali smo 34 stranice primjedbi. Na gotovo sve odgovoreno je tipskim rečenicama poput ‘primjedba se ne prihvaća jer je studija izrađena u skladu s propisima‘, bez osvrta na ono što smo zapravo napisali. Zakon traži da se primjedbe javnosti stvarno razmotre i da se obrazloži zašto nisu prihvaćene. Formalno odbijanje nije razmatranje – ističe naš sugovornik.
- Ono što je također izrazito važno, jest da su kuće stare 300 do 400 godina. Kamene kuće u Stankovićima građene su na živoj stijeni prije nekoliko stoljeća. Studija navodi da je cesta od njih udaljena 70 metara, a stvarna udaljenost je dvadesetak metara, što pokazuju i grafički prikazi same studije. Planirana miniranja mogla bi ugroziti njihovu statiku. Kao ‘zaštita‘ predviđeni su samo istraživanje, dokumentiranje i nadzor tijekom radova. To znači zabilježiti štetu, a ne spriječiti je – kaže o ovoj tragičnoj činjenici Tihomir Matijević.
- Pored svega, trasa prolazi vodozaštitnim područjem i iznad izvora koje mještani koriste za piće. Rješenje predviđa samo praćenje stanja, dakle reakciju kad do onečišćenja već dođe. Kad je riječ o vodi koju pijemo, potrebne su mjere koje štetu sprječavaju, a ne one koje je naknadno mjere – naglašava.
- Tu je i buka od koje nema zaštite, po priznanju samog rješenja. Rješenje izrijekom navodi da će kod nekih kuća buka biti iznad dopuštene razine i da se zbog tehničke nemogućnosti ne mogu postaviti zaštitni zidovi. Umjesto toga predlaže bolju izolaciju prozora, koja ne štiti dvorište, vrt ni život izvan kuće, te mjerenje buke tek kad cesta proradi. Pravilnik za nove ceste traži da se buka spriječi već u projektu. Ne može se zahvat proglasiti prihvatljivim ‘uz mjere zaštite‘ ako samo rješenje kaže da tih mjera nema.
- Činjenica je i da javnost nije vidjela cijeli projekt. Idejno rješenje ceste, koje određuje trasu, usjeke, nasipe, vijadukte i tunele, nije bilo dostupno na javnom uvidu. Bez njega nismo mogli provjeriti prikazuje li studija zahvat točno. Zbog svega ovoga tražimo da sud poništi rješenje i izrekne privremenu mjeru zabrane izdavanja građevinske dozvole dok spor traje. Kada miniranje jednom počne, oštećene kuće, onečišćeni izvori i uništen krajolik ne mogu se vratiti. Cesta, s druge strane, ne nestaje ako se gradnja odgodi dok se ne utvrdi da je postupak proveden zakonito – naglasio je Tihomir Matijević u ime grupe građana, zahvaljujući svima na podršci, te naglasivši na kraju da ovo nije samo borba za jedno selo, nego za pravo građana da budu saslušani kad se odlučuje o njihovom prostoru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....