Nikša Kraljić iz Slanog uz folklor je vezan gotovo čitav život. I sam je bio član Maloga Linđa da bi se potom uključio u udruge koje njeguju primorsku baštinu i običaje.
- Kad je u pitanju linđo, tu sam svoj na svome, ali me zanimalo i više od toga. Prošle godine sam krenuo istraživati božićne običaje Majkova i okolnih sela Dubrovačkog primorja. Zapisi svega onoga što sam pronašao i čuo od kazivačica poslužili su kao temelj za predstavu koju sam pisao još ljetos – kaže Nikša Kraljić, voditelj Maloga Linđa Osnovne škole Slano.
Učenici od trećeg do osmoga razreda slanske škole, članovi Maloga Linđa, već su s početkom školske godine krenuli s pripremama predstave "Božić zove s one bande" koja je u Primorju izazvala oduševljenje proteklih dana. Najprije jednom tjedno, a posljednja dva mjeseca i dva puta tjedno su imali probe kako bi dobro uvježbali uloge.
- Većini djece su ti običaji koje smo uprizorili u predstavi bili potpuna nepoznanica, što ne čudi s obzirom da su se u Slanome izgubili u još generaciji mojih babe i đeda. Djeca sa sela su još i znala neke fragmente. Dok se Slano odmaklo od te tradicije, zaleđe je više sačuvalo običaje. Mali linđovci na prvu čak i nisu bili toliko zainteresirani. Mnogo smo razgovarali o tome što zapravo izgovaraju i kako je to izgledalo nekada, tako da smo na kraju došli u fazi da nestrpljivo iščekuju pokazati svima što su naučili. Ispitivali su obitelji i susjede za napjeve i običaje – ispričao je Kraljić.
Stoga ne čudi da je predstava, izvedena u Kneževom dvoru u Slanom, privukla pažnju čitavog Primorja.
- Nešto od tih običaja čuo sam od mame, koja je rodom iz Majkova, i njezinih sjećanja i priča koje je slušala od svog oca, počevši od paljenja badnjaka – Nikša počinje s majkom govoreći o kazivačicama od kojih je prikupljao priče o božićnim običajima.
Zahvalan je gospođama Ani Pitarević i Ani Pavličević, čija su kazivanja jako puno pomogla da nastane predstava. Ane Pitarević je s glumcima iz predstave sudjelovala u najavnom videu koji je kružio društvenim mrežama.
- Zanimljivo je da božićni običaji imaju mnoštvo detalja u kojima se razlikuju od zaseoka do zaseoka, čak od kuće do kuće. Za Majkove je specifično da su sva muška djeca brala po jedan badnjak, dok se u zapadnijim primorskim selima palio samo jedan. Podrazumijevalo se da, što je badnjak veći to je veći ponos domaćina, a to mora biti ravan, nikako iskrivljen komad drva. Često su bila i po tri badnjaka u kući. Domaćin bi u Majkovima, nakon objeda na Božić, skvasio komad kruha u vinu, ugasio svijeću i pojeo kruh. Neizostavan dio običaja ovog kraja su kolende koje ovdje imaju zanimljive, zaboravljene tekstove. Kolende se nisu pjevale kao danas, od kuće po kuće. Cure su ih pjevale na paši od svete Kate pa do Božića. Čak šest kolenda smo uključili u predstavu – priča sugovornik.
Za božićnu se trpezu pekla česnica, kruh u koji se zabadala grančica lovora. Nisu se, kao danas, oko Božića blagoslivljale samo kuće, nego i pojate, a u Majkovima su nosili i po granu lovorike te ih zabijali usred svakoga dolca. Kićenje kuće, štala i baštine grančicama lovora nazivalo se korunavanje.
Posljednja ovogodišnja izvedba predstave "Božić zove s one bande" je 22. prosinca. Karte su besplatne, ali to nije razlog zbog kojeg su ‘planule‘, najprije za premijeru i prvotno jedinu planiranu izvedbu. Zbog velikog interesa, Mali Linđo odlučio ju je izvesti i drugi, a potom i treći put.
- Očekivali smo da će doći roditelji djece, ali smo i mi ostali zatečeni ovolikim interesom. Zahvalno je raditi s djecom. Jako su uzbuđeni zbog svega i, da se njih pita, mogli bi svaki dan do Božića nastupati. Prvu večer su imali tremu, drugu je skoro nije bilo. Reakcije publike su fantastične! Stariji su sve dočekali s mnogo emocija – priča Kraljić.
Mali Linđo OŠ Slano ima 43 upisane djece – pola škole! U predstavu je uključeno njih 22. Prvi svoj nastip, Mali Linđo je još 1982. godine imao svoj prvi nastup. Osnivačica mu je Marija Veltruski, nekadašnja učiteljica razredne nastave i slanskoj školi; dugo godina su ga vodile Marija Pendo, Dube Lučić i Niko Rudinović.
Zahvaljujući čitavom nizu entuzijasta koji su sve te godine bili uključeni u rad s djecom, obnovu fundusa ili druge načine, Mali Linđo je uspio sačuvati kontinuitet. Današnji voditelj, Nikša Kraljić, uključen je u dva kulturno-umjetnička društva Dubrovačkog primorja, čiji se broj povećava ‘malim linđovcima‘, koji su ljubav prema primorskoj baštini stekli još u osnovnoj školi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....