Prof. dr. sc. Katja Marasović, redovna profesorica na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije, gdje je i pročelnica Katedre za graditeljsko nasljeđe, odavno je nezaobilazna stručnjakinja kad su u pitanju Dioklecijanova palača, dalmatinske fortifikacije i povijest kaštelanskih utvrda, a knjiga "Kaštelanski kašteli", koja je predstavljena u Centru za kulturu u Kaštel Lukšiću, svojevrsna je kruna njezine bogate karijere, što je pokazalo i do posljednjeg mjesta ispunjeno gledalište, u kojem je bilo gostiju od Venecije do cijele srednje Dalmacije.
Kaštela su autoričina inspiracija već četiri desetljeća, predmet su njezina diplomskog, magistarskog i doktorskog rada, te beskrajno puno istraživačkih projekata i znanstvenih radova, a "Kaštelanski kašteli" sabrano su "sveznanje" o dvadeset utvrda koje se protežu duž sedamnaest kilometara duge obale Kaštelanskog zaljeva, na 750 stranica popraćenih s više od 850 ilustracija i fotografija.
Oživljuje povijest
Prvi predstavljač, prof. dr. sc. Ivo Babić, povjesničar umjetnosti i arheolog, knjigu je nazvao monumentalnom, ne samo po formatu, nego i po znanstvenim prilozima.
– Opus Katje Marasović nije slučajan, ona potječe iz obitelji u kojoj se nekoliko naraštaja bavi arhitekturom i graditeljstvom, stoga rendgenski promatra arhitekturu, ali ne ostaje samo na fasadi i zidinama, ona se bavi i živim ljudima, njihovim nedaćama i problemima, načinom života i povijesnim utjecajima.
S velikom pažnjom oživljava povijest, čak i zaviruje ispod mora, nabraja grebene i hridine, pa i potoke, a ostavlja i konkretne projekte obnove kaštela Vitturi u Lukšiću, Opatičke kuće u Gomilici, kule na Glavici u Sućurcu, Ćipikova kaštela u Starome, a radovi na kuli Cambi u Kambelovcu su u tijeku – kazao je Ivo Babić, dodavši kako je ova knjiga vrijedna literatura za struku i studente.
– Ako bi ovu knjigu trebalo predstaviti samo jednom riječju, ona bi bila: napokon! Za ovakvo djelo trebalo je imati snage, hrabrosti, upornosti, znanja, iskustva, čak i sreće – istaknuo je arheolog i konzervator dr. sc. Ivan Alduk, napominjući kako su kaštelanski kašteli nastali mahom u 15. i 16. stoljeću, kad su splitski i trogirski zemljoposjednici, mahom plemići i kler, željeli zaštititi svoje težake i posjede od haranja Osmanlija.
– Ipak, prvi kaštel nastao je stotinjak godina prije ostalih, kad je splitski nadbiskup odlučio štititi posjed u Sućurcu od "Vlaha, lupeža i svih zlih ljudi". Katja Marasović ispisuje nam povijest kaštelanskih kaštela na specifičan, arhitektonski i tehnički način, jednostavnim jezikom, daje nam okvir i scenografiju za događanja i ljudske sudbine koje se kriju iza tih zidina – zaključio je dr. Alduk.
U ostvarenju ovog projekta sudjelovao je i Muzej grada Kaštela; ravnatelj Ivan Šuta kazao je kako su ponosni na ulogu izdavača skupa sa splitskim FGAG-om, a govorio je i urednik knjige prof. Mario Klaić, nazvavši dr. Marasović oličenjem profesionalnosti i skromnosti.
Veliki entuzijazam
Autorica Katja Marasović prisjetila se najranijih dolazaka u Kaštela, gdje se prvi put stručno bavila kaštelom Cippico 1985. godine.
– Došla sam u Kaštela u pravom trenutku, kada su se odvojila od Splita i kada su pokrenuti značajni projekti na svim područjima. Svi su bili poneseni velikim entuzijazmom. Osim toga, imala sam veliku sreću da su važni preduvjeti za znanstvenu obradu kaštelanskih utvrda i utvrđenih naselja s arhitektonskog i urbanističkog aspekta već bili ostvareni.
Izradila sam brojne studije i projekte obnove kaštelanskih utvrda, što mi je omogućilo da ih istražim do najsitnijih detalja. Sva ta stečena znanja objedinjena su u ovoj knjizi, koja se u velikoj mjeri temelji na mojoj disertaciji pod naslovom "Kaštelanski kašteli", koja je sada dopunjena novim spoznajama – navela je prof. dr. sc. Marasović, zahvalivši svima koji su doprinijeli radu na knjizi, čak i liječnicima, poželjevši da njezino djelo bude stručnjacima na korist, a Kaštelanima na veselje.
U glazbenom dijelu programa nastupio je mandolinski orkestar KUD-a Kvadrilja iz Trogira, a druženje je nastavljeno u čarobnom ambijentu kaštela Vitturi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....