Umrla je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević. Nitko nije znao Zagreb poput nje, a zbog ovoga je spremno ‘ratovala‘

Umrla je Snješka Knežević, poznata povjesničarka umjetnosti i važna kroničarka grada Zagreba, javlja Jutarnji list.

U tekstu navode kako "nitko nije poznavao grad Zagreb poput nje", te da će njezinim odlaskom ostati golema rupa, nenadoknadiva. Bila je i velika perfekcionistica.

Snješka Knežević (1938.) bila je povjesničarka umjetnosti, znanstvena savjetnica, stalna vanjska suradnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Studirala je povijest umjetnosti te njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Münsteru i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je diplomirala i doktorirala.

Od 1964. do 1990. djelovala je kao urednica i komentatorica u Trećem programu Radio Zagreba i književna prevoditeljica, a od 1987. posvećuje se istraživanju i znanstvenom radu. Težišta: urbanizam i arhitektura, teorija umjetnosti i zaštita spomenika.

Bila je, nažalost, teško bolesna posljednjih godinu dana. Živjela je u Visokoj ulici, u divnom stanu, a zagrebački Gornji grad bio je česta tema njezinih radova. Nije se bojala javne polemike, javne riječi, dapače, često ih je i sama inicirala, kada bi vidjela da se neki prostor devastira.

Prema onima koji su javni prostor njezina Zagreba devastirali, bila je gruba, nije birala riječi. Za projekte i autore koje je podržavala imala je jasno obrazloženje zašto, među njima su svakako bili Nenad Fabijanić među ostalima i Milan Šosterić, autor Muzičke akademije, piše, između ostaloga, Jutarnji list.

Znala je pisati i za Jutarnji list, posljednji tekst koji je napisala bavio se devastacijom Markova trga. Tako je, među ostalim, napisala:

"Odluka Ustavnog suda o nenadležnosti odlučivanja o zatvaranju Markova trga za javnost jednako je tako sramotna kao i odluka o njegovu zatvaranju prije tri godine. Analizirajući sitničarskom pedanterijom pojedine detalje Ustava većina sudaca tog suda, posvjedočila je – kao i inicijator oduzimanja trga javnosti – nedostajanje opće kulture, razumijevanja urbanosti i povijesti...".

Za Markov je trg govorila: "Gradska uprava mora smoći snage i podršku građana da se najstarijem gradskom trgu vrati urbano dostojanstvo. Ograđen, nepristupačan i pretvoren u parkiralište limuzina političara, Markov trg je danas sramota i uvreda za grad, građane i kulturu".