U utorak navečer u Galeriji Studio 21 otvorena je art & therapy izložba suvremene umjetnosti na kojoj se predstavljaju radovi sedam suvremenih umjetnika - Joška Buljanovića (Joko Bird), Alme Čače, Karin Grenc, Tisje Kljaković Braić, Josipa Mijića, Marine Otchude Say Gynt i Dražena Pejkovića - umjetnika čiji radovi, prema riječima kustosice Dore Derado Giljanović, "pomažu nam da se osjećamo manje usamljeno u vlastitoj koži."
Izložba polazi od pitanja - Što ako bi gledanje umjetnosti moglo poboljšati vaše mentalno zdravlje jednako kao terapijska sesija? Stoga su umjesto tradicionalnih muzejskih legendi - natpisa koji govore o tehnici ili povijesnom kontekstu umjetničkog djela - ponuđeni tekstovi koji postavljaju osobna pitanja i uspostavljaju emocionalne veze. Uz svaki rad dolaze terapijski poticaji osmišljeni kako bi pomogli gledateljima da razumiju sebe.
Svi koji su počinjali iznova
Umjesto tipične muzejske legende, posjetitelji će uz crnu skulpturu "Posljednje stablo" Dražena Pejkovića pronaći pitanje: "Što ostaje kada se sve ostalo uruši?" Tekst se zatim razvija u dublju meditaciju: "Ova skulptura ne pokušava nas utješiti lažnim obećanjima – njezina krhka vertikala govori jezikom koji prepoznaju svi koji su ikad počinjali iznova. Postoji li ljepota u tome što prihvaćamo konačnost ne kao poraz, već kao uvjet za autentično življenje?"
Ovakvi terapijski tekstovi, koji prate svih sedam izloženih umjetnika, pozivaju gledatelje da u djelima ne traže povijesne činjenice već vlastita iskustva otpornosti i transformacije.
Ova inicijativa dolazi u doba kad se sve više govori o mentalnom zdravlju, posebno među mladima. Dok psihologija i psihijatrija nude stručne pristupe, "art & therapy" predlaže da postoji i treći put — onaj u kojemu svaki od nas može vlastito mentalno i emocionalno zdravlje poboljšati kroz susret s umjetnošću.
Muzeji prema emocijama
Kustosica, dr. Dora Derado Giljanović, inspirirala se revolucionarnom knjigom filozofa Alaina de Bottona ‘Art as Therapy‘/‘Umjetnost kao terapija‘, koja tvrdi da bi se muzeji trebali reorganizirati prema emocijama, a ne povijesnim razdobljima.
"Jeste li ikad ušli u galeriju i osjećali se kao da ste stigli na party za koji niste znali dress code?" pita se Derado Giljanović. "Umjesto galerija posvećenih renesansnoj ili suvremenoj umjetnosti, zamislite galerije nade, sjećanja ili rasta. Umjesto da se pitamo kada je nešto nastalo, pitajmo se što ono može učiniti za nas danas...
Utjeha da niste jedini
- Često mislimo da trebamo biti stručnjaci da bismo razumjeli umjetnost. A možda je istina potpuno suprotna — možda umjetnost može pomoći nama da razumijemo sebe.
Ne tvrdimo da će umjetnost riješiti vaše probleme. Ali postoji duboka utjeha u spoznaji da niste jedini koji nosite određene terete. Ako shvatimo da suvremena umjetnost govori o univerzalnim ljudskim krhkostima, to može ojačati našu psihološku otpornost – objašnjava Derado Giljanović.
Izložba je otvorena do 20. rujna.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....