Solinjani ponosni na novu liniju povijesnog nakita. Antičke rećine iz neopljačkanih sarkofaga spoj su luksuza i ljepote

Nakon linije starohrvatskih naušnica nazvanih "Inaures Helenae", odnosno "Helenine naušnice", u čast hrvatske kraljice Jelene, pronađenih 1933. prilikom iskapanja u Majdanu, s još mnoštvo drugog nakita, Solinjani su dobili ponovno još jednu liniju povijesnog nakita, ovoga puta iz antičkog vremena.

Nakit je inspiriran rimskim naušnicama mlade Salonitanke Atije Valerije koje se nalaze, među ostalim nakitom, u fundusu Arheološkog muzeja u Splitu, a sastoje se od šest bisernih kuglica i u sredini je, po svemu sudeći, u originalu, bio dragi ili poludragi kamen.

Inicijator i idejni tvorac realizacije oba projekta izrade "novog starog" nakita je Solinjanin Josip Matijević, inženjer arhitekture i zaljubljenik u povijest.

Predstavljanje ovog nakita, kao i položaju Salone i njezinih stanovnika, odnosno povijesnom kontekstu tog vremena, uz inicijatora su ovom prilikom u Teatrinu solinske Gradske knjižnice, dali i izvanredni profesor, dr.sc. Ivan Matijević s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, profesorica i prevoditeljica Inge Belamarić koja je govorila o biserima s naglaskom na rimskog autora Plinija, zatim moderatorica - prof. Radojka Bućan i Ema Višić Ljubić, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Splitu koja je 2018. godina upravo bila i autorica izložbe "Aurum Salonitanum" na kojoj su, među ostalima, prikazane i ove zlatne naušnice iz fundusa Arheološkog muzeja u Splitu koje potječu iz Salone, glavnoga grada rimske provincije Dalmacije.

Izuzetan primjerak

Naušnice Atije Valerije pronađene su, inače, u jednom od dva, jedina do sada pronađena neopljačkana sarkofaga u Saloni.

- Posebno mi je drago što će ove naušnice koje se čuvaju u našem Muzeju, a pronađene su u Saloni, ponovno moći oživjeti, da će ih nositi nove generacije žena, nove generacije Solinjanki jer su zaista izuzetan primjerak – kazala je muzejska savjetnica Ema Višić Ljubić održavši kratko izlaganje o važnosti i vrstama nakita, posebno naušnica koje su se nosile u rimskom svijetu.

- Na prostoru zapadne salonitanske nekropole je prilikom poljoprivrednih radova 1891. pronađen neotvoren lijepo ukrašen mramorni sarkofag s poklopcem. Na prednjoj strani sanduka je unutar središnjeg osmerokutno oblikovanog natpisnog polja kojega s obje strane pridržavaju dva krilata erota uklesan nadgrobni natpis posvećen mladom bračnom paru 27-godišnjem Valeriju Dinentu i Atiji Valeriji koja je imala 18 godina - kazala je Ema Višić Ljubić.

Bogat komplet nakita

- U sarkofagu je pronađen bogat komplet nakita koji je pripadao pokojnici, a sastojao se od: tri zlatne ogrlice s perlama od bisera, smaragda i staklene paste, dvije ukosnice (od jantara i bjelokosti), zlatnog prstena, dviju zlatnih aplika u obliku školjke Jakovljeve kapice (pecten iacobeus) te para zlatnih naušnica ukrašenih biserima u obliku cvijeta - pojasnila je Ema Višić Ljubić istaknuvši kako naušnice koje je nosila Atija Valerija predstavljaju luksuzno izrađeni primjerak rimskih naušnica u obliku šesterolatičnog cvijeta formiranog od bisernih perli koje su radijalno postavljene uokolo središnjeg elipsoidno oblikovanog ležišta.

- Nažalost, naušnicama nedostaje središnji ukrasni umetak od dragog ili poludragog kamena. Ali ipak imamo analogiju, pa možemo pretpostaviti kako su izgledale. Naime, najsličniji par naušnica sa sačuvanim središnjim umetkom od crvenog kamena potječe iz jednog rimskog groba u Osijeku koji je također datiran u 3. stoljeće. Naušnice u obliku osmerolatičnog cvijeta od bisera s središnjim ležištem ispunjenim smaragdom potječu iz bogate ostave u jugozapadnoj Francuskoj.

Ovom tipu pripada i izuzetan par naušnica u obliku četverolatičnog cvijeta sa središnjim umetkom od šesteroplošno brušenog smaragda koji je također pronađen na Zapadnoj salonitanskoj nekropoli, tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja 1986./87. Nalazile su se kao jedini nalaz u grobu žene položene u jednostavnu zemljenu raku - moglo se saznati iz izlaganja muzejske savjetnice Eme Višić Ljubić, dok nam je idejni začetnik Josip Matijević ispričao što ga je potaknulo na realizaciju ove priče.

Samo ljubav

- Ljepota ovog nakita nadilazi vrijeme. Povezuje nas s ljudima koji su živjeli prije 1800 godina - približava nam njihove osjećaje, postupke, stvarnost - i čini nam ih emocionalno bliskima, bez da upadnemo u zamku patetičnosti povijesnih filmova ili, s druge strane, pukog znanstvenog akademizma - kazao je ovom prilikom Josip Matijević. 

- Nakit je zamrznuta glazba. Rimski obrtnik izradio je naušnice od zlata, bisera i nepoznatog kamena kako bi stvorio zvuk koji ne pripada ni jednom vremenu, ali govori svima. Time nam poručuje ono najvažnije - da ti ljudi, iako su živjeli u drugo doba, nisu bili ništa drugačiji od nas. Njihove nade, strahovi i ljubavi nisu ništa drugačiji nego naše životne priče - rekao je Josip Matijević. 

Pridodao je kako s obzirom da je natpis napravljen od jednog puta možemo zaključiti da su umrli u ista ili slično vrijeme, a u antici se, kaže, govorilo da koga bogovi vole da umre mlad, a bračni parovi su priželjkivali umrijeti u isto vrijeme kako nitko za nikim ne bi plakao.

- Slušajući večerašnja izlaganja imao sam osjećaj da smo premostili vrijeme i udahnuli život likovima koji djeluju toliko stvarno, toliko prisutno, da nas njihova tužna sudbina pogađa izravno i duboko.

I, možda, ono najvažnije. Nastojao sam se poistovjetiti s Atijom i Valerijem Dinentom, čuti otkucaje njihovih srca. I gradovi imaju sudbinu kao i ljudi. Četiri stoljeća kasnije njihov grad, Sretna Salona, zauvijek je napušten. Zaboravljeni, ali zajedno, u mramornom sarkofagu, dvoje mladih ljudi preživjeli su sve oluje koje su se kroz stoljeća odvile na ovom prostoru i u 19. stoljeću dočekali arheologe. Jer što je ljubav ako ne vjernost do posljednjeg daha, i dalje? Nadam se da smo svi zajedno osjetili ljubav o kojoj svi sanjaju, a koju rijetki dožive.

Ne postoji zbogom… Samo ljubav - zaokružio je ovu priču Josip zahvalivši se svom prijatelju zlataru koji mu je pomogao da bi se izradili ovi primjerci. 

Zahvalio se svim predstavljačima, a također i svojoj supruzi Ani i cijeloj obitelji na potpori, obiteljskoj prijateljici dr. Lidiji Pejković koja mu je također pomogla u projektu, kao i Jeronimu Matijeviću, Sonji Petričević, Borni Matijeviću, Juri i Gabi koji su sudjelovali u programu.