Međunarodna izložba "Digital Pigment" privukla je 15. listopada brojne studente, profesore i ljubitelje suvremene umjetnosti u Sveučilišnu galeriju u Splitu. Posjetitelji su razgledali radove koji spajaju analogne i digitalne tehnike, od složenih digitalnih tiskanih kompozicija do eksperimenata s teksturom i bojom, čime izložba prikazuje raznolikost suvremenih pristupa digitalnom mediju.
Otvorenje je proteklo u ugodnoj i poticajnoj atmosferi. Posjetitelji su komentirali i uspoređivali radove, izmjenjivali dojmove i razgovarali s autorima, dok su studenti s posebnim zanimanjem promatrali tehničke detalje i inspiraciju iza pojedinih djela.
Izložbu je otvorio izv. prof. art. Vedran Perkov, organizator splitskog izdanja projekta, naglasivši važnost digitalnog medija u suvremenoj umjetničkoj praksi te istaknuvši kako ovakvi međunarodni projekti omogućuju razmjenu ideja i potiču kreativnu suradnju umjetnika iz različitih zemalja. Moderatorica izložbe bila je Helena Trze Jakelić, voditeljica Sveučilišne galerije, koja je pratila događaj i koordinirana predstavljanje radova.
Izložba "Digital Pigment" predstavlja suradnju pet umjetničkih akademija iz pet zemalja: Eszterházy Károly Katolikus Egyetem iz Mađarske, Umjetničke akademije u Splitu, Fakulteta likovnih umjetnosti iz Cetinja, Uniwersyteta Rzeszowskog iz Poljske te Université du Québec à Trois-Rivières iz Kanade.
Nova paleta izražavanja
Koncept izložbe potpisuje izv. prof. art. Dániel Horváth, profesor na mađarskim sveučilištima u Egeru i Budimpešti, koji je ideju pokrenuo prije tri godine i razvio je kroz Erasmus+ suradnju.
Ovo je projekt koji povezuje različite umjetničke zajednice i otvara prostor razmjene iskustava – kazao je Perkov na otvorenju.
– Studenti koriste digitalne alate kao novu paletu izražavanja, od onih koji njima zamjenjuju kist i boju, do onih koji propituju sam medij i istražuju njegove granice.
U Galeriji je vladala dinamična atmosfera, dok su se posjetitelji kretali između radova. Među njima su bili i profesori Umjetničke akademije prof. art. Viktor Popović, doc. art. Neli Ružić, prof. art. Edvin Dragičević i drugi koji su došli podržati svoje studente. Autorice i autori izložbe dolaze s Odsjeka za likovnu kulturu i likovnu umjetnost te Odsjeka za slikarstvo, uključujući one koji su diplomirali u protekle tri godine, ali i studente koji su trenutno na diplomskoj godini. Među splitskim izlagačima našli su se: Katja Atlagić, Josipa Bebić, Nikolina Ćuk, Ida Bugarić Đuka, Mihael Frančić, Zvonimir Roko, Kristijan Vrdoljak i Leana Žitko.
Leana, studentica diplomskog studija slikarstva, u svom radu spaja digitalno i analogno, prošlost i sadašnjost.
Moj rad kombinira pikselizaciju i fotografiju s manualnim printanjem na starim printerima iz sedamdesetih godina. Najzabavnije mi je bilo pronaći drukčiji način realizacije jer je digitalni medij beskrajno polje. Ako možeš zamisliti, možeš i napraviti – objasnila je.
Za sebe kaže da je primarno digitalni umjetnik, ali priznaje kako joj razmjena s kolegama iz drugih zemalja otvara nove perspektive: "Uvijek učimo jedni od drugih kroz razgovore i projekte".
Izložba donosi raznolike pristupe, a svaka slika i instalacija otkrivaju osoban rukopis autora.
Riječ profesora
Nema zajedničkog motiva ni senzibiliteta, svatko je pristupio na svoj način, a kad upoznate njihove radove, odmah prepoznate "aha, to je taj" – objašnjava Perkov.
Digitalni mediji, ističe Perkov, mijenjaju način na koji promatramo i stvaramo umjetnost, ali ključ ostaje isti: ideja.
Digitalni medij odličan je alat dokle god ga koristite vi, a ne on vas. On postaje problem kad ovlada autorom. Ideja mora biti jasna, sve ostalo slijedi iz nje.
Na pitanje stvara li digitalni medij novu vrstu likovnog jezika među mladim autorima, Perkov odgovara:
– Da i ne. Digitalni medij je kao kist, alat koji omogućava bržu distribuciju i lakšu dostupnost. Bez obzira na tehnologiju, uvijek se na kraju radi o slici ili skulpturi. Ova izložba pokazuje spoj klasičnog poimanja slike i suvremenih mogućnosti njezina stvaranja.
Unatoč globalnoj dostupnosti slika i informacija, profesor primjećuje kako mladi umjetnici i dalje uspijevaju pronaći vlastiti izraz.
Nekada su se kulturne razlike mogle uočiti izdaleka. Poljski plakat, primjerice, bio je prepoznatljiv iz aviona, dok su francuski radovi imali sasvim drugačiji senzibilitet. Danas su te granice znatno tanje. Informacije, mediji i slike dostupni su svima, studenti lako pronađu radove iz Mađarske, Kanade ili drugih zemalja i oni često izgledaju vrlo slično jer su pod utjecajem istih trendova i algoritama. Upravo zato postaje još važnije pronaći osobni rukopis i naučiti svjesno koristiti dostupne alate. Tako se razvija vlastiti stil i vizualni identitet, unatoč globalnoj homogenizaciji umjetničkog izraza.
Digitalni medij, čini se, nije kraj slikarske tradicije, nego njezina transformacija. Izložba ostaje otvorena do 29. listopada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....