Letterboxovo sad već tradicionalno "Four favorites" pitanje u vezi s četiri najdraža filma pojedinih glumaca/filmaša upućeno je i redatelju Garethu Evansu ("Racija", "Racija 2", serija "Bande Londona") u povodu premijere njegova povratničkog akcijskog trilera na Netflixu. Među njegova četiri najdraža filma očekivano su se našla dva akcijom nabijena, i to "Hard Boiled" Johna Wooa i "The Wild Bunch" Sama Peckinpaha.
Upliv "Žestokog policajca" i "Divlje horde" uočljiv je u Evansovu novom ostvarenju "Podzemlje" ("Havoc"), ali i ostalih filmova s potpisom spomenutih redatelja, kao i nekih drugih majstora akcijske režije. Da je Letterbox proširio pitalicu na "fourteen favourites", Evans bi, sudeći po "Havocu", među 14 najdražih (akcijskih) filmova zasigurno od Wooa istaknuo još "Ubojicu" i "Tešku metu", od Peckinpaha "Bijeg", a pridodao bi vjerojatno i "Teksaškog graničara" i "Posljednjeg preživjelog" Waltera Hilla, "Desperada" Roberta Rodrigueza...
Evans izaziva svaki od navedenih filmova po orgijastičnoj orkestraciji akcije, količini ispaljenih metaka (nekoliko tisuća) i visokom "body countu" (stotinjak). Filovanje neprijatelja olovom je akcijski ekstremno: umjesto jednog ili dva metka u protivnike se ispaljuje deset do dvadeset. Nagradno pitanje moglo bi biti tko je ispalio više metaka, Chow Yun-Fat ("Hard Boiled"), Van Damme ("Hard Target"), Bruce Willis ("Last Man Standing") ili Tom Hardy, zvijezda "Podzemlja".
Isto pitanje vrijedi i za finale "The Wild Bunch", "Extreme Prejudice" i "Havoca". "Trigger happy" (anti)junaci/negativci i njihovi meci plešu ples kad Evans uspori krvoliptajuću akcijnost nemirne kamere do estetiziranog baletskog "slow motiona" po uzoru na Peckinpaha, Hilla i Wooa kojima Evans odaje počast, s naglaskom na potonjeg prvaka hongkonškog "heroic bloodshed"/herojsko krvoproliće stila akcije (nedostaju samo golubovi i golubice).
U tim scenama, naročito trenucima pucačine sa sačmaricama iz neposredne blizine, Evans se potvrđuje kao akcijski maestro, jedan od najvećih u proteklih desetak godina, koji je unaprijedio akciju s "The Raid 1&2" i izvršio utjecaj na moderne predstavnike žanra (od "Johna Wicka" nadalje), upoznavši svijet s ubojitim Ikom Uwaisom i bolnom borilačkom vještinom pencak silat.
Fanovima "Racije" i prave akcije moglo bi zasmetati da Evans u "Podzemlju" tu i tamo posegne za CGI-jem, kao u uvodnoj videoigričastoj potjeri s prizorima perilica za rublje bačenih iz kamiona na automobil i (tako se barem čini na prvi pogled) u ponekim scenama borbi a la "Road House".
To na mahove sugerira artificijalnost inače staromodno zrnate, "gritty" slike, drukčije od većine generički ispoliranih Netflixovih modernih akcijskih blockbustera poput "Crvene tjeralice", "Sindikata", "Posljednjeg upozorenja" ili "Opet u akciji" (film svakako spada među bolje takve uz prvu "Cijenu spasa" i posjeduje nekakvu osobnost zahvaljujući Evansu).
Šteta je i da redatelj nije više poradio na likovima i neurednom scenariju koji je krajnje formulaičan i lišen opipljive akcijske drame, iako je ona opstojala u priči o iskupljenju korumpiranog policajca Walkera (Hardy) nakon što odluči spasiti nevinog sina (Justin Cornwell) prljavog gradonačelnika Beaumonta (Forest Whitaker) od pokvarenih kolega i šefice kineske mafije (Yann Yann Yeo), majke ubijenog dilera uvjerene da je on kriv za njegovu smrt.
Gledajući "Havoc" uopće ne iznenađuje podatak da se film nadosnimavao i da je trebao proći čak četiri godine da doživi premijeru nakon okončanja produkcije. Ritam skače i pada u prvoj polovici, a Evansu treba gotovo punih sat vremena da postigne istinski akcijski momentum. Ipak, kad momentum bude postignut, od klub-scene do završnice u kolibi koja je svojevrsni "Evil Dead" u režiji Wooa, film potencira brutalnu adrenalinsku akciju rešetanja i šaketanja (ovdje je ipak malo više pucanja nego udaranja u odnosu na "The Raid").
Zahvalnog suradnika Evans je imao u glavnom glumcu koji je izborom umjetničkog imena Tom Hardy, po Willisovu liku iz akcijskog trilera "Smrtonosna zona", navijestio sklonost akciji. Hardy ima akcijsku muskulaturu postignutu za potrebe "Ratnika" i snimio je dosta scena akcije u karijeri (s naglaskom na blockbuster "Pobješnjeli Max: Divlja cesta"), ali nikad nešto ovako izrazito pucački i borilački nastrojeno (pogledajte njegova bacanja protivnika i na protivnike).
Od "Mad Maxa 4" naovamo, Hardy se počeo aktivno natjecati u brazilskom jiu-jitsuu, a iako su akcijske scene prilagođene robusnoj tjelesnosti glumca, njegova borilačka sprema vidljiva je u koreografiji kojom kao da baca rukavicu izazova Uwaisu. "Podzemlje" je Hardyjeva "Racija".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....