Sustipan Vibrez festival pravo je ljetno osvježenje koji će se održati 23. do 28. kolovoza 2025. na čarobnoj lokaciji – park Sustipan u Splitu, a spoj kulture i prirode koji odudara od klasičnih ljetnih festivala po atmosferi, pažljivo biranim izvođačima i ambijentu koji sam po sebi diše umjetnost, pružit će brojnim Splićanima odmak od vrele ljetne svakodnevice.
Ovo nije bučan, festivalski spektakl prepun reklama i konfeta – ovo je elegantan, emotivan i stilski izbrušen glazbeni događaj za publiku koja želi slušati, osjećati i pamtiti.
- Idejna strategija oslanja se na programski pristup koji već njeguje Hrvatski dom Split – razvijati žanrovski različite glazbene sadržaje usmjerene različitim glazbenim afinitetima publike. Dupkom puni Peristil Vibrez festival lani, a posebno koncert Billyja Cobhama potvrdili su potrebu publike za festivalima na otvorenom. Posebno je važno osmisliti sadržaje za razdoblje kraja kolovoza i rujna, kad je većina ljetnih kulturnih programa već završena, a nova koncertna sezona još nije započela.- govori Vanesa Kleva, dugogodišnja ravnateljica Hrvatskog doma Split.
Autentičan izričaj
- U tom “zrakopraznom” kulturnom prostoru postoji prostor za inovativne programe koji bi zadovoljili i domaću publiku i posjetitelje grada. Organizirajući sada već treću sezonu Hrvatskog doma Split i komunicirajući s brojnim glazbenicima često se pri dogovoru ispriječio mali kapacitet dvorane Ivo Tijardović. Tako je bilo i s Kovacs i Nouvelle vague s čijim agentima sam pregovarala već duže vrijeme pa mi se stalno otvaralo pitanje veće lokacije u gradu na kojoj bi se organizirali koncerti koji bi po kapacitetu i ambijentu zadovoljili uvjete takvih izvođača. Onda se u ožujku dogodilo da je predloženo da Hrvatski dom Split organizira ciklus na Sustipanu i srećom, s obzirom na kratkoću roka, imala sam već “na liniji” izvođače koje ćemo slušati u kolovozu.
Ovogodišnji Sustipan Vibrez dovodi na pozornicu niz poznatih stranih i domaćih imena koji dijele zajedničku nit: duboku emocionalnost, autentičan izričaj i glazbu koja se ne boji biti tiha, melankolična ili ranjiva. Michelle Gurevich, poznata i kao Chinawoman, utjelovljuje sve ono što ovaj festival promiče – glazbu koja pogađa ravno u srce, Kovacs, nizozemska pjevačica prepoznatljivog hrapavog vokala, dolazi sa snažnim soul i blues temeljima. Marc Ribot’s Ceramic Dog donosi drugačiju vrstu energije – eksperimentalnu, razigranu i konceptualno snažnu...
- Namjera nije bila težiti komercijaliziranom festivalskom modelu, već kreirati ponudu koja će privući glazbene entuzijaste, podjednako domaće i one strane da se u prirodnom ambijentu opuste uz pomno odabranu glazbu i da Sustipan kroz tih nekoliko dana dožive kao svojevrsne toplice u koje se dolazi na kuru estetskog iskustva. - kaže Kleva, dodajući kako je cilj ovog festivala bilo spojiti glazbu, prirodu i duhovnost.
- Glazba svakako predstavlja transcendentalno iskustvo, djeluje katarzično. Ono što neke organizatore zabrinjava, a mene osobno veseli je kontrola razine buke na Sustipanu. Sustipan je tijekom svoje prošlosti njegovao namjene koje su pogodovale duhovnom životu i kontemplaciji, ukazujući na kontinuitet sakralne i funeralne funkcije još od antičkog doba. Zbog istaknutih ambijentalnih, kulturno-povijesnih i memorijalnih vrijednosti zaštićen je kao kulturno-povijesna cjelina. Na Sustipanu se susreće i nekoliko prirodnih elemenata: zemlja, drvo i voda stvarajući impresivnu atmosferu. Sceničnost prostora najčešće se uklapa u sadržaj koncerta ili predstave, ali ja mislim da treba biti obratno. Glazba bi trebala biti svojevrsna kulisa prostoru, jer se prema prirodi treba odnositi sa strahopoštovanjem i dubokom zahvalnošću, upravo onako kako vjeruju Indijanci-ona nam je samo posuđena na korištenje.
Interes za ovaj festival je poprilično velik, a u ponudi su dvije vrste ulaznica, festivalske i pojedinačne, ovisno o tome želite li doći isključivo na određeni koncert. Cijene festivalskih ulaznica za sjedeća mjesta su 70 eura, dok su za stajaća 60 eura. Za pojedinačne koncerte stajaća karta iznosi 30 eura, a sjedeća 45.
- Ljudi su mahom kupovali festivalske ulaznice pa me veseli što će Sustipan na tjedan dana postati mjesto susreta zaljubljenika u glazbu. - priznaje ravnateljica Hrvatskog doma u Splitu, dodajući i kako je njezina glavna motivacija na trenutnoj poziciji bila povećati posjećenost.
Mlade generacije - najveći izazov
- Što se tiče Koncertne dvorane Ive Tijardovića ona mora biti hram klasične glazbe i odgajati publiku za dolaske na koncerte klasične glazbe. Stoga je i program postavljen tako da na klasičnu glazbu otpada preko 50 posto ukupnog sadržaja koje produciramo. Ono što me raduje je da je trostruko narastao broj prosječne posjećenosti klasičnih koncerata u Hrvatskom domu pa ih je tako u 2023. bilo oko 50, a zadnji podaci govore o 130-150 posjetitelja prosječno po koncertu. Odgoj publike počinje u najranijoj dobi zato veliku energiju cijeli naš tim polaže u realizaciju dječjih predstava i brojnih radionica. Uz gostovanja sami smo realizirali i nekoliko predstava za djecu: Tetu operetu u 2 dijela, Karneval životinja, Figarov pir, Peću i vuka. U novoj nas sezoni očekuju i 2 nove premijere za djecu. Svi naši programi prate kurikulum glazbene kulture kako bismo imali što više osnovnoškolske djece na programima. Mislim da danas nema škole i vrtića čiji đaci kroz zadnje dvije godine nisu došli u Hrvatski dom.
No najveći izazov i dalje je privuče mlade generacije koje najradije konzumiraju sadržaj popularne i masovne kulture.
- Primjećujem da je prosjek publike na koncertima popularne glazbe iznad 40. Mislim da je moja generacija među zadnjima aktivno i kritički slušala glazbu. To je bilo vrijeme ploča, kasnije kazeta i cd-ova, glazba je bila najčešća tema u razgovorima. Ono što današnje generacije slušaju nažalost koncepcijski rijetko mogu smjestiti na našu pozornicu stoga prostor za privlačenje mlade publike opet nalazim isključivo u našim edukativnim programima i praćenju kurikuluma. I naravno kreativnim marketinškim rješenjima bliskim njihovoj dobi.
Mnogi izvođači koji nastupaju u Hrvatskom domu su lokalni umjetnici s kojima Kleva rado surađuje.
- Jedan od strateških ciljeva Hrvatskog doma je platforma za predstavljanje glazbenih dostignuća lokalnih umjetnika što je vidljivo kroz ciklus Splitski krug. Samo u prošloj sezoni imali smo 132 nastupa hrvatskih izvođača, među kojima je većina lokalnih. Osim toga, kroz Ciklus Jakova Gotovca u prošloj se sezoni predstavilo preko 30 mladih glazbenika. Kroz različite modele suradnje Hrvatski dom surađuje i s brojnim organizacijama civilnog društva. Jedan od najuspješnijih primjera bile su suradnje s Pričiginom, HULU-om kao i brojnim dobrotvornim organizacijama i realizacijom njihovih humanitarnih projekata.
Hrvatski Dom ostati će omiljeno mjesto Splićana za kulturno uzdizanje i uživanje u umjetnosti, a ravnateljica Vanesa Kleva najavljuje mnogobrojne nove projekte.
- U veljači lansiramo prvo “Split International Music Competition” koje će se kroz dva tjedna odvijati u četiri kategorije: klavir, saksofon, gitara i violončelo sa žirijem sastavljenim od domaćih i međunarodno priznatih glazbenih pedagoga. Natjecanje će imati festivalski karakter, pa je tako planiran i cijeli niz koncerata u tom periodu. Od ostalog programa nastavljamo s posvetom I.Tijardoviću i J.Gotovcu pa nas tako čeka i druga slikovnica u izdanju Hrvatskog doma, kao i nova predstava za djecu istog naslova “Ivo i Jakov”. A kreirali smo i posebno osmišljen sustav ograničenog broja besplatnih ulaznica za đake splitskih škola. Cjelokupni program i prodaja pretplata ići će za tjedan dana, paralelno sa Sustipan Vibrez festivalom. - otkriva Kleva i priznaje kako je ponosna što je Hrvatski dom ponovno oživio.
Veliko povećanje
- Hrvatski dom Split bilježi veliko povećanje broja publike- od sezone 22/23 kada je bilo samo 5000 posjetitelja do 22000 posjetitelja u protekloj sezoni što potvrđuje interes publike za programe koji se izvode. Glazbeni turizam, kao rastući segment kulturnog turizma, u posljednjih pet godina bilježi značajan porast, donoseći milijarde eura prihoda europskim gradovima. Osim prihoda od ulaznica, ovaj oblik turizma posredno potiče potrošnju u smještajnom, ugostiteljskom i prijevozničkom sektoru te doprinosi promociji destinacije i razvoju infrastrukture. - govori i dodaje kako neke stvari pak treba unaprijediti.
-U perspektivi, Hrvatski dom trebao bi postati koncertna direkcija koja bi sustavno razvijala i koordinirala glazbenu ponudu istovremeno služeći lokalnoj zajednici, ali i privlačeći publiku iz šire regije i inozemstva, koja bi uskladila različite dionike, planirala kalendar događanja te strateški oblikovala glazbenu ponudu grada. Ako se Split uistinu želi pozicionirati kao relevantna destinacija glazbenog turizma takva direkcija ključno je mjesto gdje se oblikuju vizije, razmjenjuju ideje i donose odluke koje utječu na kulturni identitet grada. Split ne smije ostati pasivan promatrač europskih kulturnih trendova. Potrebna je strateška vizija, institucionalna podrška i profesionalna koordinacija.
- Kulturna infrastruktura ima potencijal da postane ključni pokretač razvoja grada. Split, iako bogat povijesnom baštinom, još nije u potpunosti iskoristio mogućnosti koje nudi suvremena kultura. Potrebno je strateški jačati njegovu ulogu kao centra aktualnih kulturnih zbivanja. Nije dovoljno privući turiste; važno je da kultura bude dostupna i značajna građanima Splita. Kulturni turizam može poslužiti kao alat za redefiniranje gradskog identiteta, a naslanjajući se na baštinu, moguće je stvoriti suvremenu i progresivnu kulturnu scenu. Split ima mnoštvo lokacija pogodnih za decentralizirane kulturne sadržaje. Njihovo aktiviranje kao pozornica suvremene umjetnosti može znatno obogatiti gradsku ponudu. No, to zahtijeva bolju koordinaciju kulturnih aktera i strateško planiranje. Primjeri poput Sudamje i European Blues Challengea sjajni su primjeri odlične koordinacije svih aktera kulturnog života grada.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....