U vrlo kratkom vremenu Koncertna dvorana Ivo Tijardović postala je Splićanima vrlo zanimljivo mjesto za izlazak a brojke to i potvrđuju. Tijekom prošle godine broj prodanih ulaznica se, u odnosu na godinu prije, povećao "brutalno" – lani je prodano 17.937 ulaznica u usporedbi s 5.850 prethodne godine. Promet od njihove prodaje se dakle povećao 230 posto u godinu dana, odnosno trostruko.
Tim brojkama bi trebalo dodati 1.824 posjetitelja Peristil Vibrez festivala na četiri koncerta koje je organizirao također Hrvatski dom Split, kao i 3.359 onih koji su prisustvovali programima besplatnim za publiku.
Takve izuzetne brojke posljedica su sve bogatijeg programa u kojem svatko očito može naći nešto za sebe, a jaka glazbena imena koja gostuju i privlače publiku svjedoče i o kvaliteti repertoara.
Iz godine u godinu sve je više događaja u zgradi u Tončićevoj ulici - lani ih je bilo 206, a godinu ranije 152. Među njima su 93 koncerta (15 više nego prethodnu godinu), 38 predstava (godinu ranije 10) a radionica Koncertnog laboratorija, programa za djecu i mlade 27, u usporedbi s 2023. kada ih je bilo tri.
Treba reći da je od onih 206 evenata njih 170 kućni program Hrvatskog doma, vlastite produkcije ili suradnje, a 36 je puta dvorana iznajmljena za programe drugih kulturnih organizacija.
Ovakav rast poslovnih rezultata postignuće je ravnateljice Vanese Kleve koja je na čelu ove ustanove dvije i po koncertne sezone:
- Publici nudimo veliki broj sadržaja, čak pet događanja tjedno, pa smo zaista navikli ljude da se u našoj zgradi skoro svaki dan u sedmici nešto događa – kaže ravnateljica. - A od tih pet događanja tri su koncertna, a drugo su predstave, seminari, konferencije, izložbe, predstavljanje knjiga... Prije nego sam došla Hrvatski dom je producirao jedan koncert u dva tjedna.
Mislim da se marketinški ispravnim pokazalo i to što smo preimenovali dvoranu u ‘Ive Tijardovića‘, jer su Hrvatski dom ljudi krivo tumačili, znali bi otić‘ u Loru umjesto u našu zgradu – objasnit će ravnateljica i nastaviti:
- Dvije sezone koje sam osmislila održali smo podjelu glazbenih ciklusa na klasiku, svjetsku/popularnu, jazz, tradicijsku i glazbu za djecu i mlade. U klasičnom programu, kojeg smatram temeljnim u našoj ustanovi, je izvedeno 45 koncerata,u ciklusima jazz i world/popular glazbe po 16 koncerata, ostalo je bilo posvećeno tradicijskoj glazbi.
Bilježimo porast praćenja klasične glazbe – 57 ljudi prosječno je bilo na koncertu 2023. godine, lani 155.
Iako ljudi možda to ne percipiraju tako, jer marketinški se nametnu najviše strani glazbenici, unutar cijele sezone je bilo samo 18 posto stranaca, uglavnom smo surađivali sa hrvatskim skladateljima i glazbenicima.
Jako nam je bitan aspekt poslovanja odgajanje nove publike, privlačenja mladih ljudi. Puno radimo na dječjim programima, a naravno da ćemo taj efekt dobiti tek za nekih deset godina, kad nam ta djeca stasaju. Imali smo 7700 djece samo u prošloj godini od ukupnog broja publike, što je najveći broj gledano po ciklusima.
Taj aspekt nam je jako bitan. Jako su dobro primljene dvije predstave, jedna u koprodukciji sa Kazalištem lutaka, druga naša. Teta Opereta je postala maskota našeg doma, a Žana Marendić, uz koju se djeca brzo vežu, ove godine počinje sa svojim Bajkaonicama – veli ravnateljica
Što se tiče mlade kao i zrelije publike, ona reagira na zvučna glazbena imena i za neke je koncerte vladala prava pomama za ulaznicama:
- Niz programa tv. urbane scene, koncerti iz ciklusa popularne ali klasične glazbe su bili vrlo traženi. Primjerice, koncert Urbana je rasprodan u pola sata, a kad smo dodali još jedan koncert opet isto, ulaznice su opet nestale za samo 30 minuta. Pa Darka Rundeka, Chuievaca, koji dolaze opet u Hrvatski dom, kao i Pavel.
Gostovali su Asaf Avidan, pa jazzeri poput Billy Cobhama, Emmet Cohen Trio i Baylor Projecta koji je dobio našu nagradu prošle godine. Ljudi su prepoznali kvalitetu takvih nastupa.
U klasičnoj glazbi to su bili violinisti Stefan Milenković i Roman Simović, a ove godine dovodimo Clemensa Hagena, jednog od najvećih čelista u svijetu i violinisticu Alissu Margulis, pored opernih pjevača Ljubomira Puškarića i Valentine Fijačko. To su sve tražena imena koja sviraju uz Bečku ili Berlinsku filharmoniju, nastupaju uz dirigente poput Claudia Abbada...Takvi koncerti vani koštaju po tri puta više, a teško se može i doći do ulaznica za njih – objašnjava ravnateljica Hrvatskog doma.
A namjere su joj ambiciozne, kao i do sada: Vibrez festival u rujnu na Peristilu u četiri dana dovodi neka od najvećih imena klasične i jazz glazbe.
Nakon novogodišnjeg bala, koji je ove godine s dva velika europska komorna sastava, Scala di Milano i Vienna Hofburg Orchestra, privukao veći broj Splićana i pojačao šanse da postane elegantni tradicionalni događaj, slijedi – maskenbal. Ove godine u ožujku uz koncert Sare Renar.
U ciklusu world/popular glazbe uskoro gostuje jedan od najvećih flamenko pjevača, koji je nastupao s Princeom i D. Bowieom, Španjolac El Pele, a odgođeni koncert fado pjevačice Line je na programu 18. lipnja.
Obilježavanju 1100 godina krunidbe kralja Tomislava u čitavoj Hrvatskoj Hrvatski dom će se pridružiti koncertom na Peristilu 25. svibnja, kada nastupa Zagrebačka filharmonija i Komorni zbor Ivan Filipović izvedbom, među ostalim, Mozartove ‘Krunidbene mise‘.
Think/Art konferencija ove godine bit će posvećena životu i djelu Ive Tijardovića, kojemu je, kao i J. Gotovcu, posvećen niz programa u Splitu.
I još mnogo toga.
- Nadam se da će s vremenom broj publike, koji je na zavidnoj visini, još rasti – optimistična je Vanesa Kleva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....