U atriju Hrvatskog narodnog kazališta Split danas je predstavljena premijerna izvedba dramske adaptacije romana ‘Lisica‘ Dubravke Ugrešić, u režiji Ivice Buljana. Predstava će premijerno biti izvedena 31. srpnja u sklopu 71. Splitskog ljeta, i to na otvorenoj sceni kompleksa Vila Dalmacija, dok će se reprize igrati tijekom prve polovice kolovoza.
Riječ je o jednom od najslojevitijih i najvažnijih romana suvremene europske književnosti – filozofskom, političkom i emocionalnom tekstu o pripovijedanju, progonstvu, jeziku, identitetu i ženama koje pišu iz rubnih i prognanih pozicija. ‘Lisica‘ je i roman o samoj prirodi priče – lukavoj, izmjenjivoj, izmičućoj – baš poput životinje iz naslova.
Medijima su se na konferenciji obratili intendant HNK Split Vicko Bilandžić, ravnatelj Drame Ivan Penović, redatelj i autor dramatizacije Ivica Buljan, glumci Zlatko Burić i Snježana Sinovčić-Šiškov, te skladatelj Luka Barbarić, zadužen za glazbeni sloj predstave.
Na početku se prisutnima obratio intendant Bilandžić, istaknuvši važnost premijere Lisice unutar ovogodišnjeg Splitskog ljeta te značaj i čast suradnje s autorskim timom koji okuplja istaknuta kazališna imena. Zahvalio se i ravnatelju Drame, Ivanu Penoviću, koji je stalno prisutan i budnim okom prati sve kako bi produkcija bila na visini zadatka i odrađena maksimalno.
Ravnatelj Drame, Ivan Penović, govorio je o procesu postavljanja ovakvog teksta u kazališni okvir, posebno ističući njegovu aktualnost i fragmentarnu strukturu.
- Nema tu male ili velike produkcije, roman je izuzetno kompleksan u svojoj formi, koja je kombinacija nerazriješive fikcije i fakcije, ima i povijesne zapise, koji ulazi u nešto jako osobno i autobiografsko, gdje bi se moglo razmišljati i u putopisnom smjeru. Bio je izazov raditi na produkciji. Zahtjevalo je isto tako slobodu i variranje u stilovima, gdje je sam tim imao različita iskustva i tipove rada, koji su uvelike pomogli u realizaciji samog djela. Mislim da ćemo dobiti jedan jako unikatan projekt, jako senzibilan prema romanu kojeg predstavljamo i ja bi rekao na jednom od najboljih mjesta, lokaciji koju smo mogli dobitI.
Redatelj Ivica Buljan,koji je od 1995. zapažene predstave režirao u kazalištima u Hrvatskoj, Sloveniji, Crnoj Gori, Litvi, Italiji, Francuskoj, Obali Bjelokosti, Mađarskoj, Srbiji, Portugalu, SAD, Njemačkoj, Norveškoj, Albaniji te Bosni i Hercegovini govorio je o motivima postavljanja na scenu "priče o tome kako nastaju priče“ Dubravke Ugrešić, radu s glumačkim parom Snježanom i Zlatkom, o svom odnosu prema romanu kao podlozi za dramsku predstavu, te je otkrio je koncepciju predstave koja se temelji na spoju kazališnog izlaganja, eseja, intimne ispovijesti i političke refleksije.
- Ovaj roman više ne mogu nazivati niti romanom nego tekstom, niti postupak dramatizacijom, nego vrstom rada koji pokušava na lisičin način približiti se, prišunjati se Dubravkinom tekstu i na sličan teatarski način odgovoriti izazovima kakve je ona postavila u svom pismu.
- Snježana i Zlatko na scenu donose svoje, u pravom smislu riječi, historije. Ovo nije predstava u kojoj glumci izvršavaju naputke da igraju dramu i dramatiziraju tekst, nego su u pravom smislu autori sa svojom vrstom energije, lucidnosti koju oni pokazuju i to je čini mi se rijetkost. Zlatko Burić je pionir Kugla glumišta koji je revolucionirao teatar na našim prostorima svojim nekonvencionalnim pristupom koji je imao puno tragova ruske avangarde, a Snježana Sinovčić Šiškov je u dramski svijet ovog kazališta uvela jedan drugačiji, vrlo suvremen pristup glumi, kazao je Buljan o glumcima Lisice, te nadodao:
- Autorica romana piše iz pozicije emigrantske vještice, hibridnog progonjenog bića koje na vlastitom tijelu nosi tragove povijesti, a predstava koristi formu performance-predavanja, s tri jasno razdvojena dijela. Prvi dio predstave ima kabaretski duh i oslanja se na estetiku sovjetskog agitpropa, montažu, direktno obraćanje publici i groteskne skečeve, šarene ritmove i političku ironiju.
Drugi dio donosi esejistički segment o nastanku priče i performativni uvid u tekst Borisa Pilnjaka i njegovu političku sudbinu, dok je treći dio najintimniji - dijaloška, gotovo melodramska scena između autorice i deminera Bojana, gdje tekst postaje emocionalno ogoljen, tijela glumaca stupaju u ranjivi dijalog.
Buljan se i zahvalio scenografkinji i kostimografkinji Ani Savić- Gecan, Luki Barbiću i Aleksandru Antiću, zaduženima za glazbu, koji su u predstavu utkali slojevite zvučne elemente koji prate transformacije tonova i značenja kroz tri cjeline, zatim asistentu Robertu Walti, dizajneru svjetla Bošku Kutlešić - Bijaderu, Tomislavu Markoviću koji oblikuje zvuk i inspicijentici Rubini Sarajlić.
Glumci Zlatko Burić i Snježana Sinovčić-Šiškov donose posebnu dimenziju ovom projektu - ne samo kao izvođači, već i kao osobe sa snažnim osobnim i umjetničkim pričama.
- Ivica je sve to lijepo opisao, a meni je jako drago što sam tu i što sam dio ovog teatra. Nije cilj naparaviti neki veliki produkt, neke velike, blještave predstave, nego zaroniti i diskutirati između nas i s publikom o stvarima koje su važne u ovoj našoj stvarnosti. A Dubravkin tekst mi je izuzetno polazište za to. Uživancija mi je cijeli ovaj projekt raditi sa Snježanom i veliko mi je zadovoljstvo što sam tu, izjavio je Burić.
- Ja imam neku drugu razvojnu zanimljivost. Fantastično je kad u ovim godinama radiš sa svojim junacima iz djetinjstva. Naime, ja sam Kiću gledala kao curetak, gimnazijalka na Splitskom ljetu. To je jedna od predstava koja se upamti i vraća se u nekim slikama. On je moj junak iz mladosti i djetinjstva i divno je zapravo u ovom poslu kad dođeš do toga da dijeliš radni i scenski prostor s junacima iz djetinjstva, a koji su još uvijek ‘strašno‘ živi i pripadaju vremenu.
Volim raditi na Splitskom ljetu, jer nas ono sa svojim predstavama izvlači iz ambijenta kazališta, kao naše sigurne kuće i izvuče nas u prostor gdje mi kao ansambl moramo stvoriti jedan balon oko nas i sjediniti se s tim laboratorijskim prostorom i tako svi skupa dajemo malo više energije i uživam u tome. Zahvaljujem se svima i divno mi je raditi na ovoj drami, zaključila je Snježana.
Premijera Lisice u Vili Dalmaciji najavljuje kazališni događaj koji otvara prostor za dijalog o pripovijedanju i postojanju u svijetu koji često progoni one koji drugačije misle, pišu ili govore. U vremenu sve većeg zaborava i banalizacije, Lisica Dubravke Ugrešić – sada i kazališno – vraća glas prognanima, ženama, piscima, lisicama među nama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....