Splitsko ljeto, jedno od najvažnijih i najdugovječnijih kulturnih događanja u Hrvatskoj, ovog srpnja doživljava svoje 71. izdanje, a otvara ga 14. srpnja događaj kakav Split do sada nije vidio - praizvedba opere ‘Dioklecijan‘, skladatelja Ive Tijardovića, libretista Branka Radice.
Tim je povodom u atriju Hrvatskog narodnog kazališta Split održana medijska konferencija na kojoj su detalji ovog povijesnog projekta prvi put predstavljeni javnosti.
Više od šest desetljeća
Ova godina posebno je simbolična - obilježava se 130 godina od rođenja Ive Tijardovića, splitskog skladatelja, dirigenta i kroničara dalmatinskog duha, čija je glazba desetljećima oblikovala identitet grada i regije. Upravo zato organizatori Splitskog ljeta naglašavaju kako je praizvedba ‘Dioklecijana‘, monumentalnog djela nastalog davne 1964. godine, mnogo više od kulturnog događaja.
To je ispravljanje povijesne nepravde i povratak velikog autora u središte splitske i hrvatske glazbene scene u produkciji kakvu njegovo djelo zaslužuje.
Na medijskoj konferenciji održanoj u atriju Hrvatskog narodnog kazališta Split, prvi se okupljenima obratio intendant Vicko Bilandžić, zahvalivši svim pokroviteljima i naglasivši povijesnu važnost ove izvedbe za grad Split i hrvatsku kulturu.
- Ovo je jedna od najvećih velikih predstava i na neki način ćemo se odužiti našem kolegi, prijatelju, maestru uz kojeg smo svi odrastali, Ivi Tijardoviću. Mi nismo odustali od ove predstave i uvjeren sam u njen uspjeh, pogotovo kad je došla u ruke našeg redatelja Ivana Lea Leme i dirigenta Harija Zlodre, ali i cijelog ansambla, koji već mjesecima daju sve od sebe, istaknuo je Bilandžić.
Dogradonačelnica Splita Matea Dorčić istaknula je koliko je važno što Dioklecijan - opera koja tematizira sam identitet grada -napokon oživljava pred splitskom publikom i u povijesnoj jezgri koja je bila dom istoimenog rimskog cara.
- Što reći o Tijardoviću a da već nije izrečeno? Veliki umjetnik, glazbenik ali i puno više od toga, karikaturist, ilustrator, slikar- nema na koji način nije oplemenio sve nas za buduće generacije. Grad ponosno pruža veliku podršku ovakvim značajnim događajima u gradu.
Ovo je kruna svega što se jako dobro radi u HNK Split. Split je grad kulture i kultura je dio njega i mislim da je svaka ovakva velika stvar dobrodošla i privlači publiku. Ovo je ujedno i izvrsna prilika da se naši sugrađani upoznaju sa likom i djelom Dioklecijana - svi ga nešto spominju, ponešto znaju o njemu, a sada će ga upoznati iz sasvim druge perspektive - bio je veliki imperator ali i reformator i naš Split nije odabrao bez razloga, kazala je Dorčić.
Tko sve stoji iza projekta?
Konferenciji su prisustvovali i dirigent Hari Zlodre, koji će voditi orkestar u ovoj povijesnoj izvedbi i glavni je pokretač ovog spektakla. Naglasio je glazbenu specifičnost opere i osvrnuo se na izazove rada na partiturama koje do sada nisu bile cjelovito izvođene.
Herci Ganza, koja je ujedno i vodeća u organizaciji ‘Godina Ive Tijardovića i Jakova Gotovca‘, istaknula je koliko je nervozna i jedva čeka pretpremijeru, dok su solisti Jurica Jurasić Kapun u naslovnoj ulozi cara Dioklecijana, Aida Čorbadžić kao njegova kći Valerija, Ileš Bečei u ulozi cara Galerija, podijelili svoja iskustva o pripremama i ulozi koju nose pred publikom, te se ujedno zahvalili HNK Split na pruženoj prilici sudjelovanja u ovoj velikoj predstavi. Za kraj se obratila mezosopranistica i prvakinja Opere HNK Split,Terezija Kusanović kao Dioklecijanova majka Dirusta:
- Zahvaljujem što se ova zapostavljena opera uopće postavila i nadam se da će biti na repertoaru vrlo često, kako ovog kazališta, tako i drugih u Hrvatskoj. Nemojmo se zaustaviti samo na Splitskom ljetu, nego proširimo to i dalje. Neka ostane dio repertoara, makar dva puta godišnje. To je mislim najmanje što možemo napravit, dugujemo Dioklecijanu, u krajnjem slučaju, pogubio je Sv.Duju, koji je postao svetac, a to se zove karma.
Redatelj Ivan Leo Lemo na konferenciji je s posebnom je strašću govorio o procesu rada na operi i njezinoj važnosti za splitski, ali i hrvatski kulturni identitet. Posebno je naglasio i jedinstveni trenutak kad će završna, deveta slika opere biti izvedena upravo na Peristilu, na carskom trgu Dioklecijanove palače. - Nije igra slučaja da Dioklecijan nije izveden. Cijela je to kampanja jedne posebne vrste koju često, dok su solisti podijelili svoja iskustva o pripremama i ulozi koju nose pred publikom.
Lemo otkriva za ‘Slobodnu‘
Nakon završetka službenog dijela konferencije za medije, iskoristili smo priliku i nakratko porazgovarali s redateljem Lemom. U kratkom razgovoru dotaknuli smo se specifičnosti ove monumentalne produkcije i njezinog povijesnog značaja.
Ova opera nije nikada u izvedena, i Vi ste prvi koji je donosi na pozornicu u punom scenskom obliku – što Vas je osobno najviše intrigiralo u tom „neizvedenom“ Tijardoviću? Jeste li u njemu prepoznali nešto što je napredovalo vrijeme ili možda nešto što tek danas možemo istinski razumjeti?
- Osim vrhunske priče o kraju jedne epohe, religije, o rasapu jedne obitelji, posebno mi se svidio vrlo aktualan ulazak u um jednog svjetskog vođe koji određuje sudbine naroda i diktira smjer cijele civilizacije. Opet su došla vremena velikih vođa koji, više ili manje, autokratski kroje čak i one predjele naših egzistencija u kojima bi jedini vladar trebala biti naša slobodna volja. Pod takvim mitomanima ljudska sloboda se sužava, osim u slučaju duhovno naprednih ljudi kojima ni mučenje tijela nije nešto zbog čega bi mijenjali svoja uvjerenja, svoju vjeru. Takvi su bili kršćanski mučenici. Naime, Dioklecijan je bio posljednji progonitelj kršćana. Split je bipolaran utoliko što slavi i Duju i Dioklesa.
Kako se redateljski pristup mijenja kada imate zadatak uprizoriti povijesnu operu koja tematizira stvarnog vladara – i to na lokaciji gdje je taj vladar doista živio? Koliko Vas je Peristil oblikovao, a koliko ste Vi oblikovali Peristil?
- Prvih osam slika tematizira njegov život do gradnje palače, galopiranje njegove karijere do abdikacije i plana da umirovljeničke dane provede u palači iz koje je nastao moj rodni grad. Da je išta bilo drugačije, mi sad ne bismo imali ovaj intervju, ni ovaj grad. Deveta, posljednja slika događa se u palači. Zatičemo depresivnog, rezigniranog Dioklecijana koji je sam u toj prevelikoj kući i svađa se sa svojim bogom Jupiterom.
Opera “Dioklecijan” je i glazbeno i dramaturški "velika“ – s devet slika, velikim ansamblom i ambicijom da spoji povijest, glazbu i scenski spektakl. Što je bilo najzahtjevnije u tom procesu – stvaranje jedinstvene atmosfere, upravljanje velikim ansamblom ili možda povezivanje svih tih povijesnih i simboličkih slojeva u suvremenu scensku cjelinu?
- Veličina i brojnost su bili produkcijski izazovi, ali režijski beskrajno inspirativni. Volim slet kao formu, volim masovne scene i divno mi je, na primjer, bilo raditi sa splitskim zborom i baletom. Važan dio ugođaja, od hiper realističnog do irealnog, podsvjesnog, donose video brojevi Willema Miličevića i njegovog asistenta Slavena Krejačića te dizajn svjetla Elvisa Butkovića. Organizacijski i konceptualno je bio i veliki zadatak za kostimografkinju Amnu Kunovac Zekić, koreografkinju Belmu Čečo Bakrač i scenografkinju Vesnu Režić. Te tri divne suradnice su divno vitlale svim tim količinama, koncepcijama i kreacijama. Beskrajno im hvala.
Tijardovićev “Dioklecijan” djeluje gotovo kao operna freska – povijesna, politička, emocionalna… Što biste voljeli da današnji gledatelj iz nje "ponese kući“? Je li to priča o caru, o Splitu, o moći – ili o nečemu sasvim drugačijem?
- Priča o srazu ili sinergiji materijalnog i duhovnog je nešto za razmisliti. Priča o ambiciji koja ne smije biti važnija od ljubavi. Priča o identitetima. Priča o vječnom i prolaznom. Priča o izuzetnim ljudima koji se usude, a ne vode ih sram ili strah. Naravno, ne govorim o nasilnim zakonima koje je sprovodio Dioklecijan, već o svemu ostalom što je to nasilje zasjenilo. Priča genezi Splita i njegovom nultom građaninu. Priča o geniju velikog, najvećeg, prevažnog, renesansnog čovjeka, našeg gurua i dijagnostičara, maestra Ive Tijardovića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....