StoryEditorOCM
Kazalištespušten zastor

Splitsko ljeto završilo, dodijeljena priznanja najboljim umjetnicima: ‘Judita‘ za Miju Jurišića i ‘Dioklecijana‘

Piše Marina Knežević Petković
14. kolovoza 2025. - 23:22

Večeras je, u mekom svjetlu kolovoške večeri i u ozračju mirisnog dvorišta Osnovne škole Spinut, spušten zastor na 71. izdanje Splitskog ljeta. Publika je posljednji put ove sezone uživala u dvostrukom baletnom programu – Chopiniana i Valpurgina noć – u koreografiji Denisa Matvienka, a nakon dugog aplauza uslijedila je svečana dodjela festivalskih nagrada Judita.

Kroz završni program vodili su nas glumci HNK Split Katarina Romac i Pere Eranović, dok je nakon uručenja nagrada festival zatvorenim proglasio splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban. Festivalsku zastavu spustio je Miroslav Ljubičić, dugogodišnji zborist Opere HNK Split i član nagrađenog ansambla opere Dioklecijan.

image

Na fotografiji: Katarina Romac i Pere Eranović

Jakov Prkić/Cropix
image

Na fotografiji: Blaženko Boban

Jakov Prkić/Cropix

Time je zaključen festivalski maraton koji je, od 14. srpnja do 14. kolovoza, na 14 lokacija u Splitu i okolici okupio više od 11 tisuća gledatelja, što je rekordan odaziv u posljednjih deset godina.

Festival posvećen Tijardoviću i Gotovcu

Ovogodišnje Splitsko ljeto održano je u znaku dvostruke obljetnice – 130 godina rođenja Ive Tijardovića i Jakova Gotovca – i ponudilo je 57 opernih, dramskih, baletnih i koncertnih izvedbi, uz filmske projekcije, izložbe i literarne večeri, u kojima je publika mogla izravno uživati.

Posebnu pažnju privukle su dvije velike premijere – opera Dioklecijan Ive Tijardovića, prvi put u cjelini uprizorena, te Shakespeareov Julije Cezar na novoj pozornici pokraj Srebrnih vrata. Premijerno su izvedeni i balet Valpurgina noć/Chopiniana te suvremeni plesni projekt Othello.

image

Na fotografiji: Festivalsku zastavu spustio je Miroslav Ljubičić

Jakov Prkić/Cropix

Publika je uživala na tradicionalnim ambijentalnim scenama – od Peristila i Sustipana, preko Podruma Dioklecijanove palače i Vile Dalmacije, do Vrlike – ali i na novoj pozornici u Spinutu, koja je uspješno zamijenila oštećenu lokaciju na Benama.

Izmještanje je, ističu organizatori, bio pun pogodak, a pojedini naslovi, poput ‘Ere s onoga svijeta’ u Vrlici, izazvali su toliku potražnju da se već razmišlja o dodatnim izvedbama u budućnosti.

Judite za dramsko i glazbeno ostvarenje

Vrhunac završne večeri bila je dodjela Judita. Nagradu za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu dobio je prvak Drame HNK Split Mijo Jurišić za ulogu Marka Bruta u ‘Juliju Cezaru’.

image

Na fotografiji: Anita Matić uručuje Juditu Miji Jurišiću

Jakov Prkić/Cropix

“Brutova borba između časti, patriotizma i prijateljstva u Jurišićevoj interpretaciji dolazi do gledatelja kao problem svih nas, pretvarajući središnju psihološku dramu predstave u naše ogledalo”, stoji u obrazloženju ocjenjivačkog suda u sastavu: glumica Jasna Jukić, glumac Roko Sikavica i univ. mag. educ. philol. croat. et angl. Toni Ćapeta.

Nakon dodjele Judite, dramski prvak HNK Split Mijo Jurišić podijelio je dojmove o nagradi i ulozi Marka Bruta:  - Kako se osjećam što sam dobio Juditu upravo za ovu ulogu na ovogodišnjem Splitskom ljetu? Lijepo, mislim, teško se čovjek nakon nagrade može loše osjećati. Više je kao potvrda našeg rada i dođe na kraju festivala, kad smo već umorni, kao šlag na tortu.

Apeliram na sve vas i nas da podržimo kulturu grada i da educirani naše turiste da naš kamen nije samo za prolijevanje vina.

Festival je, kao i svaki ljetni festival, dug i naporan, radimo u uvjetima u kakvima moramo raditi, nemamo pretjerano izbora za nešto bolje. Drago mi je da smo se kao teatar vratili u grad, iako je bilo teško. Velika ansambl predstava bila je, svi su dali od sebe najbolje što mogu, i teško je zamisliti da bi mogli dobiti nagradu da nije bilo cijelog tima koji čini predstavu. Zahvalan cijelom timu od frizera, krojača, make up artistima, svima koji su dio ove velike obitelji. Hvala mojoj obitelji i vama draga publiko što ste bili uz nas.

image
Marita Bulimbasic/

U kratkom razgovoru nakon dodjele nagrade, na pitanje što mu osobno znači lik Marka Bruta, Jurišić odgovara:

— Osobno meni on ne znači ništa, ali kao glumcu predstavlja veliki izazov. To je kompleksno lice, rastrgano između idealâ i privatnih odnosa prema osobi ili instituciji koju mora pregaziti da bi spasio svoje ideale. Naravno, kraj nije onakav kakav je htio, što čini njegovu tragediju još većom. Bruto je jedan od većih tragičnih likova, nevinih i naivnih, i ta kompleksnost cijelog lika predstavlja najveći izazov meni kao glumcu.

Tim Dioklecijan

Juditu za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa ponio je cijeli autorski i izvođački tim ‘Dioklecijana’ – solisti, Zbor, Orkestar i Balet HNK Split – pod ravnanjem Harija Zlodre i u režiji Ivana Lea Leme.

U obrazloženju žirija, koji su činili dirigentica i urednica u Odjelu Glazbeni sadržaji Hrvatske televizije Marija Ramljak, sopranistica i profesorica solo pjevanja Vesna Coufal Jaić te prof. dr. sc. Goran Sučić, ističe se kako je ova monumentalna opera, skladana prije 61 godinu, otkrila “novog i nepoznatog Tijardovića” i na dojmljiv način obilježila obljetnicu skladateljeva rođenja.

image

Na fotografiji: Nagrađeni ansambl opere Dioklecijan

Jakov Prkić/Cropix

Nakon što su primili Juditu za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa, redatelj Lemo se zahvalio svima od srca, a dirigent Hari Zlodre podijelio je s nama dojmove:

— Ova nagrada je velika čast i zadovoljstvo, i drago mi je ne radi mene osobno, nego radi svih ljudi u ansamblima koji su bili toliko dobri, spremni i hrabri pratiti nas u ovom poduhvatu i dokazati da neke stvari koje su stajale u ladicama više od šestdeset godina ipak zaslužuju da ih izvedemo i izvučemo na svjetlo dana.Na pitanje koji im je trenutak izvedbe ostao posebno u sjećanju, odgovara:

— Možda najljepše je bilo vidjeti publiku kako prati predstavu kroz osam slika u teatru, strpljivo čekajući da krene prema Peristilu za zadnju sliku i Dioklecijanov odlazak u neke druge svjetove. Tada smo shvatili da smo pogodili u samu srž. A sada nas čekaju jesenski rokovi, studenti, akademija i sve ono što to znači – a uz to i jedno veliko zadovoljstvo i planovi za dalje, u glazbene pohode.”

image
Milan Sabic/

Nagrade, koje dodjeljuje glavni medijski pokrovitelj Slobodna Dalmacija, laureatima je uručila Anita Matić, urednica rubrike Kultura. Dok su nagrađeni izlazili na pozornicu, a pljesak publike odjekivao ljetnom noći, na licima se miješala ponosna ozbiljnost i radost što su ovakva priznanja stigla upravo iz Splita.

Zahvale i planovi za budućnost

Na zatvaranju se zahvalio intendant HNK Split i ravnatelj Splitskog ljeta Vicko Bilandžić:

— Ovo je bilo izazovno, ali uspješno ljeto. Unatoč oluji i gubitku najveće scene, uspjeli smo održati kvalitetu i broj publike. Zahvaljujem našim zaposlenicima, studentima, vanjskim suradnicima, umjetničkim ravnateljima i tehničkoj ekipi. Publika je prepoznala našu suradnju i trud. Hvala i vama, našoj vjernoj publici - na svakoj lijepoj riječi i podršci tijekom festivala.

image

Na fotografiji: Vicko Bilandžić

Jakov Prkić/Cropix

Posebne pohvale uputio je ravnatelju tehnike Slavenu Raosu, koji je, uz pomoć brojnih službi i Javne vatrogasne postrojbe, uspio u kratkom roku prilagoditi scenografije i tehniku novim lokacijama.Veliku zahvalu uputio je dirigentu Mihailu Sinkeviču i ravnatelju baleta Denisu Matvienka, koji su prethodno izrazili su zadovoljstvo izvedbama i atmosferom te najavili kako već počinju planovi za sljedeće festivalsko izdanje.Zatvaranjem sinoćnje predstave Splitsko ljeto ušlo je u svoju arhivu – s rekordnom posjećenošću, bogatim repertoarom i uspomenama na večeri u kojima je Split, kao i svakog ljeta, živio svoj najsvečaniji kulturni mjesec.

Nagradu "Judita" za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa dobio je cjelokupni ansambl opere Dioklecijan

Nagradu Judita, koju dodjeljuje dnevni list Slobodna Dalmacija, glavni medijski pokrovitelj Splitskog ljeta, za najbolje glazbeno ostvarenje 71. Splitskog ljeta ocjenjivački sud u sastavu Marija Ramljak, dirigentica i urednica u odjelu Glazbeni sadržaji Hrvatske televizije, Vesna Coufal Jaić, sopranistica i profesorica solo pjevanja i prof.dr.sc. Goran Sučić, predsjednik žirija, jednoglasno je odlučio dodijeliti cijelom ansamblu operne predstave Dioklecijan skladatelja Ive Tijardovića pod dirigentskim vodstvom Harija Zlodre i u režiji Ivana Lea Leme, a u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Svjetska inscenacija ove monumentalne opere o životu, povijesnom značaju, djelovanju i na koncu smrti imperatora Dioklecijana zasigurno će dugo ostati u pamćenju brojnih gledatelja, Splićanki i Splićana te nas, članova ocjenjivačkog suda. S velikim ushitom, naviknuti na melodiozne i sladunjave arije, duete i zborove iz najpoznatijih Tijardovićevih opereta, Spli‘skog akvarela te Male Floramye, uputili smo se u HNK Split prvi put pogledati i čuti operno uprizorenje nikad postavljeno na sceni, a dočekala nas je glazba koju nismo očekivali od domaćeg kralja opereta.

Nakon prvotnog šoka, uslijedilo je otkrivanje novog i nepoznatog Tijardovića koji je operu Dioklecijan s pravom smatrao svojim remek-djelom. Skladana prije 61 godinu, prema dramskom djelu dr. Branka Radice, svakako zaslužuje pronaći svoje mjesto među hrvatskom opernom baštinom, a time je na poseban način obilježena i 130. obljetnica rođenja ovog velikana hrvatske glazbe. Zahtjevna postava s čak 25 solista u glavnim i sporednim ulogama (u ovoj skraćenoj verziji ih ima 16), zbor, veliki operni orkestar i statisti razlog su zašto se ova ozbiljna opera nije ranije postavila u hrvatskim kazališnim kućama.

Zato sve pohvale najprije idu dirigentu Hariju Zlodri koji je cijelim svojim umjetničkim bićem prigrlio ovu operu i gotovo trinaest godina nakon izvedbe skraćene studentske produkcije, upustio se u velik glazbeni pothvat u redukciji opere i njezinih protagonista, a koja u originalu traje gotovo pet sati. Pod njegovim sigurnim i promišljenim vodstvom, orkestar je oživio vagnerijanski, puccinijevski, impresionistički, a ponekad i istočnjački zvuk Tijardovićeve orkestralne glazbene lepeze.

Zbor se pokazao kao suptilni i postojani pratitelj radnje, a lijepi kompaktni zvuk naročito je došao do izražaja u posljednjoj sceni kršćanskog kora. Suradnja redatelja Ivana Lea Leme te scenografkinje Vesne Režić vizualno je doprinijela stvaranju idealnog ambijentalnog ugođaja, kako u zgradi HNK tako i na Peristilu.

Za pamćenje je svakako redateljski koncept u kojemu se četvrti čin opere premješta iz zatvorenog teatra na amblematski carski trg Dioklecijanove palače, a u kojem je sudjelovala i publika te statisti obučeni u rimske legionare koji su pratili povorku na njihovom putu prema finalu opere u kojemu će dalmatinski car, posljednji progonitelj kršćana, otuđen od svih pa i od svojih bližnjih, oduzeti sebi život u novoizgrađenoj palači.

Premda ovo glazbeno-scensko djelo gotovo da i nema pjevnih arija, a glazba je potpuno u službi drame, ona nas vodi kroz život Dioklecijana, rimskog cara, a tu zahtjevnu i autoritativnu naslovnu ulogu izvrsno je iznjedrio mladi bariton Jurica Jurasić Kapun. Ljubavnu priču Valerije, kćeri rimskog imperatora i Antonija, prefekta garde utjelovili su sopranistica Aida Čorbadžić i tenor Roko Radovan u stabilnoj i postojanoj izvedbi. Dioklecijanovu majku Dirustu tumačila je iskusna mezzosopranistica Terezija Kusanović, a ulogu Dioklecijanove supruge Priske emotivno je donijela sopranistica Antonija Teskera.

Od ostalih solista izdvajamo uvjerljivu ulogu Diona, starog Dioklecijanovog prijatelja u slojevitoj preobrazbi tenora Bože Jurića-Pešića te lijepi razgovijetni glas tenora Amira Saračevića u ulozi Maksimijana, suvladara Dioklecijana.

Posebno upečatljiv doprinos ostvario je nacionalni prvak, glumac Siniša Popović u monologu Jupiterova vrača na interpolirani redateljev tekst, a koji je popraćen klavirskom improvizacijom prema glazbenim motivima iz opere. Cijeli autorski tim te umjetnički ansambl predvođen solistima te vanjskim suradnicima Opere HNK, baletni ansambl, zbor i orkestar te glumci, njih oko 300, s velikim osjećajem odgovornosti i hrabrosti iznjedrili su ovaj operni spektakl na visokom umjetničkoj razini i na najbolji mogući način tako se odužili slavnom Splićaninu Ivi Tijardoviću, a nas ostale zadužili u njegovanju i očuvanju hrvatskog opernog stvaralaštva i kulturnog identiteta.

Juditu za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu dobio je Mijo Jurišić

U vrlo kompliciranim tehničkim okolnostima predstave, Mijo Jurišić donosi svoj lik Marka Bruta govoreći vrlo zahtjevne Shakespearove stihove s lakoćom virtuoza. Gradi svoj lik tako nadahnuto i živo uspijevajući ne robovati konceptima nametnutim izvana, nego unutar njih pronalazi vlastiti autorski glas.

Brutova borba između sukobljenih zahtjeva časti, patriotizma i prijateljstva u Jurišićevoj interpretaciji dolaze do gledatelja kao problemi svih nas i tako središnja psihološka drama predstave postaje naše ogledalo
 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. listopad 2025 18:32