Pametni telefoni, društvene mreže i stalna povezanost promijenili su način na koji djeca odrastaju – i to radikalnije nego ijedna prethodna tehnološka promjena. Upravo tim "velikim premreživanjem djetinjstva" bavi se nova knjiga američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta "Anksiozna generacija – Kako je veliko premreživanje djetinjstva uzrokovalo epidemiju duševnih bolesti", koja je ovih dana objavljena u hrvatskom prijevodu u izdanju Školske knjige.
Haidt, profesor etičkog liderstva na Sveučilištu u New Yorku, u knjizi analizira zabrinjavajući porast anksioznosti, depresije, samoozljeđivanja i samoubojstava među mladima, osobito pripadnicima generacije Z – djece rođene nakon 1995. godine. Riječ je o prvoj generaciji koja je pubertet dočekala s pametnim telefonom u džepu i stalnim pristupom digitalnom svijetu koji ne poznaje granice, predah ni tišinu.
Djetinjstvo bez igre, ali s ekranom
Prema Haidtu, dva su paralelna trenda obilježila posljednja desetljeća: djeca su u stvarnom svijetu postala sve više prezaštićena, dok su u virtualnom prostoru ostavljena gotovo bez ikakve zaštite. Slobodno kretanje, igra na otvorenom i samostalno istraživanje – ključni elementi zdravog psihološkog razvoja – postupno su nestajali, a zamijenilo ih je djetinjstvo uz ekran.
Autor pokazuje kako je već osamdesetih godina prošlog stoljeća počeo pad igre u svakodnevici djece, da bi početkom 2010-ih, s masovnom pojavom pametnih telefona i društvenih mreža, nastupio potpuni zaokret. Umjesto izravnih odnosa, djeca i tinejdžeri sate provode u uspoređivanju s drugima, održavanju vlastitog online identiteta i izloženosti algoritmima osmišljenima da zadrže pažnju pod svaku cijenu.
"Pripadnici generacije Z prva su generacija koja je odrastala noseći u džepu portal u alternativni svemir – uzbudljiviji, ovisničkiji i emocionalno nestabilniji od stvarnog svijeta", upozorava Haidt, ističući da je potreba za prihvaćanjem među vršnjacima u digitalnom okruženju dodatno pojačala pritisak i strah od isključenosti.
Zašto su posljedice posebno teške
Statistike koje autor iznosi pokazuju nagli pad mentalnog zdravlja adolescenata upravo u razdoblju kada pametni telefoni postaju sveprisutni. Stope anksioznosti i depresije u nekim su se zemljama udvostručile, a porast samoozljeđivanja i suicidalnih misli postao je globalni problem.
Haidt detaljno objašnjava mehanizme koji stoje iza tih promjena – od kroničnog manjka sna i smanjene sposobnosti koncentracije do osjećaja usamljenosti, perfekcionizma i stalnog uspoređivanja s drugima. Posebno upozorava da društvene mreže snažnije pogađaju djevojčice, dok se dječaci sve češće povlače iz stvarnog svijeta u virtualne prostore, s dugoročnim posljedicama za njihovo emocionalno i društveno funkcioniranje.
‘Vrijeme je da djecu vratimo na Zemlju‘
Snažna metafora kojom se knjiga otvara – djeca koja odrastaju na "Marsu", daleko od stvarnog svijeta – provlači se kroz cijelo djelo. "Veliko premreživanje djetinjstva pokazalo se kao katastrofalan neuspjeh", ističe urednica hrvatskog izdanja Miroslava Vučić, pozivajući na prekid "nepromišljenog eksperimenta" i povratak djetinjstva u okvire stvarnih odnosa i zajednice.
No "Anksiozna generacija" nije samo dijagnoza problema. U završnom dijelu knjige Haidt nudi konkretne prijedloge – od jasnijih pravila o korištenju pametnih telefona do promjena u školama, roditeljstvu, ali i odgovornosti tehnoloških kompanija i državnih politika. Cilj nije demonizacija tehnologije, nego ponovno uspostavljanje ravnoteže.
Knjiga koja potiče raspravu
Knjiga je već izazvala brojne polemike i rasprave diljem svijeta, a mnogi je smatraju jednom od ključnih publicističkih knjiga današnjice. Pisci i intelektualci poput Susan Cain, Adama Granta i Johanna Harija ističu njezinu važnost upravo zato što se bavi pitanjem koje će, kako tvrde, obilježiti cijelo 21. stoljeće – načinom na koji odgajamo djecu u digitalnom dobu.
U vremenu kada su ekrani postali produžetak svakodnevice, Haidtovo upozorenje zvuči neugodno, ali nužno: cijena ignoriranja psiholoških posljedica života pred ekranom mogla bi biti previsoka – ne samo za djecu, nego i za društvo u cjelini.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....