Riječki Ex libris objavio je izabrane pjesme Predraga Lucića pod naslovom ‘Južno dvorište‘ a ta za hrvatsku poeziju i kulturu važna knjiga u Splitu će se predstaviti u srijedu, 12. veljače u Kinoteci Zlatna vrata.
Opsežno dvotomno izdanje, sa preko 700 stranica teksta, predstavit će priređivač izdanja, pjesnik i prevoditelj Damir Šodan, kao i njegovi prijatelji iz Ferala, Boris Dežulović i Viktor Ivančić, te urednik izdanja, teolog Zoran Grozdanov.
Damir Šodan, Lucićev prijatelj iz osnovnoškolskih dana, autor je predgovora "Dugokosi bard u patikama ili križni beat južnog dvorišta" u kojem navodi da se, kad je riječ o ‘Južnom dvorištu‘, radi o "testamentarnom" izdanju "kojim se književnoj publici prvi put na uvid podastire manje-više cjelokupni Predragov pjesnički opus, uključujući i onaj najraniji koji je stjecajem okolnosti godinama ležao rasut u njegovim bilježnicama i poetskim dnevnicima, koje je uz veća ili manja odstupanja vodio tijekom cijelog svog, nažalost, nedovoljno dugog života".
Predrag Lucić (1964.-2018.), pjesnik, satiričar, dramatičar, novinar, urednik i kazališni redatelj, u javnosti je široko poznat ponajprije kao jedan od osnivača i urednika satiričko-političkog tjednika Feral Tribune, koji je u gotovo dva desetljeća postojanja potpuno promijenio naše poimanje prostora građanskih sloboda.
- Predraga stoga kao vrsnog novinara i satiričara ne treba nikome posebno predstavljati, ali kad je riječ o Luciću kao ozbiljnom pjesniku, bez obzira na odličan prijem njegovih dviju zbirki, ‘Ljubavnici iz Verone‘ i ‘Mjesec iznad Splita‘, možda će tek nakon ovih dvaju svezaka ‘Južnog dvorišta‘ valjati započeti primjeren razgovor – smatra Šodan.
Prvu knjigu ‘Južnog dvorišta‘ priređivač izabranih pjesama Damir Šodan razvrstao je u tri cjeline: ‘Boginje‘, poezija pisana u razdoblju od 1982. do 1992. godine, te ‘Ljubavnici iz Verone‘ nastali 2007., i ‘Mjesec iznad Splita‘ 2012. godine.
Druga je knjiga podijeljena u pet vremenski datiranih cjelina: ‘Rajčice za Ždanova‘ (1979. – 1983.), ‘Pepeo je izdaja vatre‘ (1984. – 1986.), ‘Trovanje bijelim crnilom‘ (1987. – 1989.), ‘U svom svjetlu brodolomac‘ (1990. – 2016.) i ‘Nije razlog‘ (1981. – 1994.).
- Predrag je već u svojim “nježnim godinama” upravo poezijom reagirao na svijet oko sebe, bilo da je riječ o društveno-političkom okruženju ili osobnom intimnom životu, ispisujući nerijetko impozantne stihove prepune nestvarno uspjelih pjesničkih slika, ali i bravuroznih retoričkih figura do kakvih prosječni pisci najčešće stižu tek nakon godinâ mukotrpnog rada. On je, eto, već u ranoj adolescenciji suvereno vladao mnogim pjesničkim formama, od brzopoteznih haikua do zahtjevnijih “balada” skoro pa epskog ugođaja.
Bilo je zbilja fascinantno biti toliko puta u prisustvu Predragova genija, svjedočiti situacijama u kojima je uspijevao u samo desetak minuta, baš kao mladi Dylan, složiti posve upotrebljivu pjesmu ili song. Pamtim kako je negdje sredinom 80-ih začas sačinio prepjev ‘Why Me Lord‘ Krisa Kristoffersona s albuma ‘Jesus Was a Capricorn‘, koji nikad prije nije imao priliku čuti, jer sam ploču tog istog jutra u Split “dopeljao” noćnim vlakom iz Zagreba.
Svojevrsni hijatus u Predragovu pjesničkom radu nastupa početkom rata, ranih 90-ih i traje do dvijetisućitih, ali nikako nije riječ o “izgubljenom vremenu”, jer kad su topovi progovorili, Lucićeva muza nije zamukla, dapače, samo je promijenila ruho navukavši na sebe maskirnu odoru stiha u kojoj se nastavila ukazivati uredno svakoga tjedna u vidu urnebesnih persiflažnih satiričkih dionica na stranicama nikad prežaljenog Ferala.
Svojim ubojitim ali uvijek nasmijanim perom Predrag je tako godinama šarmirao i šamarao, drugim riječima humanizirao sâmo lice društvenog Zla, prokazujući kao malo tko prije njega brojne devijacije našeg manje-više trajno dezorijentiranog tranzicijskog društva.
Međutim, kad je riječ o poeziji, on je isto tako dobro znao da lirika nije tek “lijepo pisanje”, već estetika individualne slobode, mukotrpni razvoj osobnog stila, ali ujedno i najrafiniraniji mogući rad u jeziku, koji mobilizira sve njegove reprezentacijske te one nedokučive, transcendentne, gotovo mistične resurse.
Dakle, prije Predraga Lucića, velikog novinarskog i satiričkog pera, postojao je i onaj Drugi odnosno "prvi" Predrag, mladi i nabrijani “Duje”, neustrašivi dugokosi ulični bard u patikama, rapsod dešperatnog i oporog mediteranskog beata, oboružan podjednako usijanim Rimbaudovim prevratničkim žezlom koliko i izvornim bitničkim osjećajem za melankoliju svakodnevlja i bluz “običnog” čovjeka s Ceste – objasnit će Damir Šodan, uz napomenu:
- Možda je zaista pravi trenutak da se svi skupa još jednom podsjetimo na to u kojoj smo mjeri u Predragu Luciću još od malih nogu imali velikog pjesnika.
Predrag Lucić je poeziju počeo pisati 80-ih godina prošloga stoljeća, još u tinejdžerskoj dobi, uglavnom pod utjecajem francuskih simbolista, kao i domaćih klasika, modernista i "krugovaša", uz obaveznog Danijela Dragojevića.
No, prijelomni trenutak u Lucićevoj pjesničkoj evoluciji otkriće je američkih bitnika, književnika poput J. Kerouaca, A. Ginsberga, G. Snydera, G. Corsoa ili M. McClurea, koji su do nas stizali zahvaljujući prijevodima Voje Šindolića. Na Predraga je vrlo snažan dojam ostavio Charles Bukowski, a uz niz drugih klasičnih književnih uzora i majstora drame, mladom su Luciću bili važni i rock-kantautori kao što su Dylan, Cohen, Young, Waits, Newman, Springsteen, oba Morrisona i Cave, zbog njihovog individualističkog i pobunjeničkog stava kad su društvo i svijet u pitanju. Napokon, krunsku figuru u njegovu osobnom kanonu predstavljao je Branimir Johnny Štulić, autorska perjanica jugoslavenskog Novog vala.
- Ne treba zanemariti ni činjenicu da je Predrag u mladosti imao ambiciju biti tekstopisac i frontmen rock-benda, što se, nažalost, nikada nije obistinilo. Izvjesnu kompenzaciju u tom smislu predstavljaju njegovi sit down satirički pjevački nastupi, njegove Melodije “svega i svačega”, kojima je zajedno s Borisom Dežulovićem zdušno uveseljavao svoju brojnu publiku – kaže Šodan.
Predstavljanje poetskog stvaralaštva Predraga Lucića u njegovom rodnom gradu planirano je na dan kada je rođen prije 61 godinu, a posjetitelji će imati prilike premijerno čuti i kako zvuče songovi koje je Predrag 80-ih pisao za svoj novovalni ‘Belai Band‘ - izvode ih Damir Šodan i Robert Grubiċ Gobbo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....