Ako vam je ime Davor ili ako to ime nosi netko od članova vaše obitelji ili netko od vaših prijatelja, moguće je da imate opasan problem. Opasnost je još veća ako vas magnetski privlače vrletne ljepote hrvatske mitske planine Velebit i ako osjećate njezinu golemu prirodnu moć.
Naime, postoji mogućnost da ste vi, ili članovi vaše obitelji ili vaši prijatelji, jezivi slavenski bog rata Davor, koji je visok tri metra, ima više glava i iz kojega zrači golema natprirodna sila. Sličan problem mogu imati žene koje nose ime Vesna jer je moguće da one u sebi kriju slavensku božicu prirode koja je rodila strašnog Davora.
Ovakvo upozorenje šalje najnovija knjiga “Djeca carstva” splitskog pisca Nikole Aleksića.
Odakle crpite nadahnuće za svoje zanimljive priče?
– Stvar je vrlo jednostavna. Svi mi znamo koliko je Velebit važna mitološka planina. Svi smo mi čuli za mitološku vilu Velebita. U školi smo učili o Petru Zoraniću iz Zadra, koji je još u 16. stoljeću ispleo priču o čaroliji Velebita. Siguran sam da je puno čitalaca poželjelo otići na Velebit i tamo pronaći vilu Velebita i od nje iz prve ruke doznati hrvatske slavenske starine koje smo prije puno, puno stoljeća donijeli iz današnje Poljske i Ukrajine.
Dakle, riječ je o povijesti, kulturi i mitologiji koje nas vode daleko u ravnice srednje Europe, gdje se i danas čuvaju mitološke tajne povijesti Slavena. To je hrvatska nematerijalna baština za Europu.
Iako su vaše priče mitologija, djeluju vrlo realistično. Kako vam to uspijeva?
– Stvar je opet vrlo jednostavna. Mitologija i zanimljive mitološke priče sastavni su dio ljudske prirode. Zato sam u svome najnovijem romanu “Djeca carstva” stvorio realističan mitološki svijet, koji je jednako privlačan povjesničarima i običnim ljudima željnim odmora od grube svakodnevice. Zato nastojim da čitalac moje knjige od prve do zadnje stranice bude uronjen u priču koja je uzbudljivija i intrigantnija od “Igre prijestolja”. Grandiozne bitke, tajne političke spletke, začuđujuća mitska bića i davno zaboravljeni slavenski bogovi dio su naše hrvatske priče.
Staroslavenska baština
To je važno jer staroslavenska mitološka baština i danas živi među nama. Osim našeg prekrasnog i dičnog Velebita, slavenska prošlost živi i u blizini Splita. Primjer toga je brdo Perun iznad Stobreča, koje nosi ime slavenskog gromovnika Peruna.
Zbog toga je ova knjiga korisna i za profesionalce, na prvom mjestu povjesničare i novinare, jer ih uči koliko je važno kvalitetno i zanimljivo pripovijedanje. Običnim smrtnicima takve pouke nisu potrebne jer oni odmah “nanjuše” dobro ispričanu priču.
Kakvu priču pripovijeda vaš najnoviji roman ”Djeca carstva”?
– Riječ je o davnom slavenskom mitološkom svijetu koji je možda postojao, a možda i nije. U tom svijetu zbiva se rat između četiri manja carstva, koja su nekad bila jedino moćno carstvo pod kapom nebeskom. Upravo kako je bilo u drevnoj Kini tijekom turbulentnog i krvavog razdoblja poznatog pod imenom Tri kraljevstva.
Izvan granica tih izmaštanih carstava je mračni i opasni barbarski svijet. Svijet sličan onome koji se za stare Rimljane nalazio daleko iza Rajne i Dunava, u današnjim ravnicama središnje i istočne Europe. U tom svijetu žive mitska bića iz slavenske, ali i iz keltske, grčke mitologije. Moji junaci koji putuju tim svijetom susreću vrlo neobična i opasna bića. Ponekad se i sam prepadnem sudbine koju sam namijenio svojim junacima.
U vašim romanima ima puno referencija na Split i Dalmaciju. Zašto?
– Pa to je normalno. Split je od starine jako regionalno središte juga Hrvatske. Dalmacija je istodobno mitska zemlja koja nas snažno povezuje s ilirskom i rimskom starinom, ali i hrvatska politička kolijevka. Zato je jedan od junaka najnovije knjige car Displatin, a drevni grad u kojem se nalazi carska palača nosi ime Spalatin. Tu je i satnik Dalmastan. Glavni junaci piju sjajno domaće splitsko pivo Trapula, jer u mojim romanima ne postoji granica između mita i stvarnosti. Ništa bez Splita, da parafraziram pokojnog splitskog funk glazbenika Dina Dvornika.
Mašta bez granica
Ipak, u svoj ste roman uvrstili jedan stari europski neslavenski narod.
– Naravno, mi smo Europljani. Riječ je o slavnoj zemlji gorštaka, Škotskoj, koja je usprkos svome brdskom reljefu i relativnom siromaštvu bila jedno od središta europskoga prosvjetiteljstva. Zato smatram da je Europa otvorena knjiga, čije je povijesno nasljeđe odlično nadahnuće za svakog pisca. Čitajući Europu, čitamo i Hrvatsku.
No sve to nije vas spriječilo da u svome prvom romanu “Legionari” veliku Hrvatsku daleke budućnosti proširite po čitavom svijetu.
– Piščeva mašta nema granica. Istini za volju, posve je prirodno da polazim iz Splita. Dok uživam u splitskom suncu, moja mašta i računalna tastatura bez problema mogu stvoriti ne jednu veliku Hrvatsku, nego čak dvije velike Hrvatske. Jednu koja bi se dalekoj budućnosti trebala prostirati u Euroaziji i koja će voditi krvavi rat s Kinom. Drugu veliku Hrvatsku možda će osnovati nacionalistički emigranti u Južnoj Americi. Spoj tih dviju mega-Hrvatska možda će dovesti do krvavih političkih obračuna u Banskim dvorima. Daljnje zaplete pročitajte na stranicama romana “Legionari”.
Iako pripovijedate davne mitološke priče, vaša su spisateljska nadahnuća vrlo moderna. Objasnite našoj publici o čemu je riječ.
– U povijesti moga izmaštanog svijeta nema puno mjesta za povjesničare jer ne želim da išta sputava moju imaginaciju. Kao u legendarnom filmskom serijalu “Ratovi zvijezda” ili u brojnim računalnim igricama, ja čitatelje vodim stopama glavnih junaka, koji su ponajprije obični ljudi koji su se našli u vrtlogu politike, ratova, carstava, zavjera i surovih političkih ubojstava. Takvo pripovijedanje je kvaliteta koju ovome svijetu donose dobra književnost i dobri filmovi. Vječito preispitivanje naše male ljudske sudbine i našeg životnog iskustva važne su teme za sve nas koji živimo s ove strane smrti. Zato, vjerujem, moje priče dopiru do šire publike, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi.
Naime, moji su romani prevedeni na engleski i već sada dopiru do globalne publike. A ta publika, isto kao i mi u Hrvatskoj, voli dobru priču koja otkriva ljudsku prirodu i uz koju ćemo se odmoriti od grubosti današnjeg svijeta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....