- Monografiju ‘Vlaho Bukovac (1855 – 1922)‘ moglo je stvoriti samo cjeloživotno istraživanje, u kojem je pet godina trajalo puko pisanje. Trebamo se prisjetititi i prethodnih Zidićevih zasluga oko Bukovca, od velike izložbe ‘Hrvatski kozmopolit‘ u Den Haagu, te zagrebačke izložbe ‘Povijesni susret učitelja i učenika‘ – rekla je na predstavljanju nove monografije uglednog povjesničara umjetnosti i književnika Igora Zidića, njegova kolegica, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik, Rozana Vojvoda.
- Struktura ove knjige je iznimna, ona se sastoji od jedanaest problemskih poglavlja koja se lijepo nadovezuju jedna na drugo, preklapaju se. Toliko su stilski izbrušena da bi neka od njih mogla funkcionirati kao zasebne knjižice. Posebno je sjajno poglavlje o orjentalizmu gdje Zidić pokazuje nevjerojato poznavanje najnovije literature i gdje prati dugogodišnju upotrebu orijentalnih motiva u Bukovčevom djelu. U tom poglavlju se uočava ono što i kroz cijelu knjigu, da Zidić nudi jednu širu kulturnu sliku isprepeletenu s mikropoviješću kojom se bavi, a kroz razne oblike stvaralaštva, književnost, glazbu i modu ukazuje nam se slikar Bukovac u punini.
Koliko god je velika, knjiga je laka za čitanje, vraćamo joj se, funkcionira na više razina i za različitu publiku. Cijela knjiga je bogata fotografijama iz svih hrvatskih i stranih zbirki, te privatnih kolekcija. Kontekstiranjem slika mi učimo gledajući vizuelnu enciklopediju Bukovca.
Veliki je to dopronos našoj povijesti umjetnosti radi stilskih definiranja i razgraničenja Bukovčeva rada.
A Igor Zidić posebno u knjizi ističe Bukovčevu splitsku epizodu 1884./85, kada započinje sa fenomenom psihološkog portretiranja – kazala je Vojvoda.
Splitski povjesničar umjetnosti i recenzent knjige dr Joško Belamarić istakao je da je promocija knjige svečan trenutak za hrvatsku povijest umjetnosti:
- Knjiga je dvostruki portret – dubinski portret Vlahe Bukovca i autoportret Igora Zidića jer cijela njegova metoda, sve ono što s godinama zrije u njemu, je ovdje na najljepši način pokazano.
Njegovo upoznavanje s Bukovcem je počelo u splitskoj Galeriji umjetnina tada u Lovretskoj ulici sa gimnazijskom profesoricom Ankom Baranović, i već s tim me knjiga pridobila, sav sam se posvetio čitanju ovog ulančanog niza knjiga u jednoj knjizi.
Bukovca i Zidića puno toga spaja, mislim čak da su s vremenom i fizionomijski amalgamirali!
I Bukovčeva slika i Zidićev tekst obilježeni su virtuozitetom, lakoćom onih koji rade nešto monumentalno, veliko, a bez vidljive kapi znoja. Ovo je knjiga virtuoza jezika, autor se drži one "međe mog jezika su međe mog svijeta", to što je napravio je nešto što kronično nedostaje ovoj našoj maloj zemlji a što zovemo javnim intelektualacem. Čovjek koji može artikulrano najteže teme prikazati na jednostavan način.
Zidićeva svaka sinteza počiva na nizu ulančanih interpretacija pojedinačnih djela, autentičnih minijatura koje ne bi bilo moguće napraviti da osjećaj cjeline stalno ne lebdi iznad, kao široki luk.
Bukovac na pozornicu izlazi 1884./85. kada je proveo 400 dana u Dalmaciji. Izašao je na ulicu i portretirao sve. Postoji jedna fantastična epizoda kada mu je prišao kanonik "autonomaš" i prozvao ga je da mu je obećao portret a nije mu ga napravio. Bukovac ga je pozvao u kavanu Bellevue, svi su se natiskali u jednu sobicu, i u 52 minute je portret bio gotov! To su rasponi Bukovca, na taj način demonstrirao je svoju vještinu.
Ovakvu knjigu mogao je napisati samo Igor Zidić sa svim svojim oruđima, a ona sežu daleko, on je đak splitske klasične gimnazije koja je u poslijeratnim godinama bila svojevrsn azil. Iz nje je izašla cijeela jedna falanga koja je obilježila svaku humanističku dosiciplinu.
Kompozitori i slikari, kaže Thomas Mann, dobivaju sa zrelošću sigurnost, raspon svega. U ovoj Zidićevoj knjizi se pokazuje taj golemi luk, u svakom trenutku imate osjećaj da da on vlada s početkom i krajem, to je moj doživljaj ove monografije. Nadam se engleskom izdanju ove knjige, značila bi još i više nego nama na hrvatskom jeziku – kazao je Belamarić.
Igor Zidić je argumentirao svojevrsnu obranu Bukovca naspram onih koji su ga kritizirali:
- Bukovac me privlačio jer je to bio moj zadatak kao hrvatskog povijesničara umjetnosti, nisam se mogao oglušiti na takvu pojavu. Štošta su mu zamjerali, da je radio za novce, da ne pozna psihologiju – a napravio je barem stotinu portreta koji su izvanredne psihološke studije. Pa dvije generacije slikara nakon njega se nisu usudile raditi portrete, a bilo je dobrih među njima, jer veliki je teret dobroga koji je Bukovac na svojim leđima donio ovdje i borio se do zadnjeg trenutka da ljudi ovdje ne popuste. Treba raditi!
Zamjerali su mu i da nije sakralni slikar kao Medović, da nije vičan slici sa puno figura, a nisu se naučili dobro ni čitati njegove slike.
Bukovca sakralno slikarstvo nije zanimalo ali je napravio Krista na odru, duhoviju sliku od bilo koje Medovićeve. To je naša najznačajnija takva slika, po mom mišljenju.
Bukovac je gledao svijet drugačije, svugdje je gledao u mlade ljude, volio je slikati djecu, ženske aktove.
Kad sam radio izložbu u Den Haagu kaže mi jedan njihov kritičar da takvih portretista Nizozemska u njegovo vrijeme nije imala, čak ni uz Van Gogha.
Rekao bih da su Bukovca svi u početku malo omalovažavali a onda se pomalo privikavali da u njemu imamo jednu veliku figuru, velikog slikara. Ali do 2000. te godine nije imao ni jednu izložbu u svijetu, pa ni u gradovima u kojima je živio, Parizu, Pragu.
Bukovac je stvorio moderno hrvatsko slikarstvo. Povukao je debelu crtu između dilentatizma, amaterizma i profesionalizma i po cijenu sukoba s moćnicima – kazao je Zidić.
O knjizi je još govorila viša kustosica, voditeljica Kuće Bukovac u sklopu Muzeja i galerija Konavala Jelena Beželj, a dijelove recenzije pok. Radoslava Tomića pročitao je dr. Dalibor Prančević.
Predstavljanje je vodila ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić, u glazbenom dijelu programa nastupio je gudački kvartet ‘Floramye‘, a odlomak iz Ljetopisa knjige o Bukovcu pročitala je glumica Katarina Romac.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....