Dalmacija je beskrajna i neiscrpna tema. Zaključak je to znanstvenika i znanstvenica koji su u Staroj gradskoj vijećnici na splitskom Narodnom trgu predstavili znanstveni zbornik “Travel Stories and the Eastern Adriatic”, u sklopu programa znanstvenih i stručnih događanja naslovljenih “Otkrivanje Dalmacije”, u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti – Centra “Cvito Fisković”.
I doista, štošta je otkriveno o Dalmaciji, a po svemu sudeći, otkrića će se i ubuduće nastaviti nizati.
Na predstavljanju zbornika, koje je održano i na hrvatskom i na engleskom, sudjelovale su urednice dr. sc. Ana Šverko, prof. Katrina O’Loughlin s londonskog Sveučilišta Brunel te prof. Elke Kathrine Wittich sa Sveučilišta “Leibnitz” u Hannoveru, kao i jedan od recezenata zbornika prof. Joško Belamarić.
Povijesna samosvijest
Dr. Šverko je istaknula da su prvotna akademska okupljanja u Splitu započeta 2014. godine postupno prerasla u međunarodnu istraživačku platformu posvećenu putopisima, u otvoreni i poticajni forum za razmjenu spoznaja između domaćih i inozemnih stručnjaka. U pripremi je već i novi zbornik, naglasila je Šverko. Radovi u zbornicima koji proizlaze iz splitskih konferencija dvostruko su recenzirani, čime zbornik više nalikuje na monografiju, objasnila je.
Poseban dio zbornika posvećen je jednom od važnijih putopisaca iz 19. stoljeća Thomasu Grahamu Jacksonu koji je nakon višekratnih putovanja istočnim Jadranom krajem 19. stoljeća, u Oxfordu u tri sveska objavio veličanstveno djelo posvećeno Dalmaciji, Kvarneru i Istri, u kojem je sažeo arhitektonsku i umjetničku baštinu tih naših krajeva.
Katrine O’Loughlin, povjesničarka književnosti, izrazila je svoju fasciniranost načinom na koji se različite znanstvene discipline mogu udružiti i stvoriti dijalog koji je ove godine posvećen suodnosu između teksta i slika u putopisu. Istaknula je i osjećaj povijesne samosvijesti te ukorijenjenosti u prostor koji se ogledaju u zborniku.
Došli vidjeti mjesta, pa otkrili ljude
Joško Belamarić istaknuo je da su mnogi istraživači došli vidjeti mjesta, a na kraju su otkrili ljude koji u njima žive. Dao je osvrt o povijesnim okolnostima u kojima su istraživači tijekom 19. stoljeća dolazili u Dalmaciju te kako su sredine iz kojih su došli utjecale na njihovo viđenje ljudi u Dalmaciji, odnosno kojim su stereotipima bili robovali.
Spomenuo je, među ostalim, i putovanje Ivana Meštrovića u Egipat te kako se arhitektura koju je ondje imao prilike vidjeti odrazila na njegovu umjetnost, primjerice na kipu Grgura Ninskoga i na obiteljskom mauzoleju u Otavicama.
Putopis je divna tema
Prof. Sanja Žaja Vrbica govorila je o dijelu knjige posvećenom britanskom arhitektu Sir Thomasu Grahamu Jacksonu koji je proputovao od Istre do Boke kotorske između 1882. i 1885. te je proučio kulturno-povijesne i umjetničke spomenike, nacrtavši panorame gradova, studije građevina, arhitektonske detalje, predmete iz crkvenih riznica.
Godine 1887. objavio je djelo “Dalmatia, the Quarnero and Istria with Cettigne in Montenegro and the island of Grado”, koje je djelo o urbanizmu i kulturnoj baštini Dalmacije postalo kanonskim djelom na engleskom govornom području, a njegovo djelo citirano je i danas, naglasila je prof. Žaja Vrbica.
– Otprilike svake dvije godine izdamo jednu knjigu, s tim da smo sada krenuli na međunarodne izdavače. Zaključili smo da je putopis divna tema koja nas povezuje sa svijetom i da je to lijepa prilika da imamo knjige na engleskom jeziku.
Mi Hrvati ih razumijemo, a s druge strane otvaramo prostor međunarodnoj publici koja dolazi u Dalmaciju i gleda je suptilnijim očima nekadašnjih putopisaca koji su gledali svaki detalj. Ovo potiče jedan ozbiljniji, studiozni turizam”, objasnila nam je Ana Šverko.
Istaknula je kako Dalmacija nije samo lijepo mjesto za odmor s krasnim plažama i podnebljem, već ujedno i bogata kulturna riznica koja time otvara mogućnost za drukčiji doživljaj, a time i drukčiji, rekli bismo kulturniji turizam. To je nešto što nam nesumnjivo nedostaje i treba, smatra ona.
Istraživačka nit
– Mi otkrivamo i nova imena koja su ovdje dolazila, velika svjetska imena koja su imala svoje dalmatinske epizode i jednostavno nikad kraja istraživanju putopisa. Odaziv na konferencije je izvrstan, iz cijelog svijeta. I stalno ima materijala za novu knjigu. Imamo osjećaj da ćemo moći raditi beskrajno, s obzirom na to koliko putopisa ima – istaknula je naša sugovornica.
Elke Katharina Wittich je došla 2014. godine, jer se bavila Robertom Adamom, te se toliko zaljubila u Dalmaciju da je sad Dalmacija u putopisima njezina glavna istraživačka nit. Katrina O’Loughlin isto tako. Ona je istraživačica ženske putopisne literature.
Ovi naši skupovi povezali su je s Dalmacijom. Kao i putopisci kroz povijest, kad bi došli ovdje i povezali se s prostorom i ljudima, tako mi se čini da ove naše konferencije proizvode isti učinak. Stvorila se jedna jako lijepa međunarodna zajednica koja se širi i vraća i na neki način čini Split epicentrom kulturnih događanja, što je prekrasno.
Od Trogira do Drniša
Šverko nam je ujedno objasnila zašto su se odlučili staviti Dalmaciju u naslov ovoga znanstvenog programa, a ne samo Split.
– Mislimo da, kad netko dođe u Split, mora otići do Trogira, da mora otići do Solina, na kraju krajeva i u Drniš i u Sinj te da je sve to prekrasan kraj koji su putopisci nekoć najnormalnije obilazili. Samo na temelju njihovih itinerera mogla bi se organizirati cjelovitija putovanja Dalmacijom – zaključila je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....