Obilježen Međunarodni dan poezije posvećen nedavno preminulomu Petru Gudelju

21. ožujka 2025. dan je kada su Centar za nematerijalnu i kulturnu baštinu i Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu obilježili Međunarodni dan poezije posvećen nedavno preminulomu Petru Gudelju. Tu je književnošću prožetu i oplemenjujuću večer vodila dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber, doc., inače poznata po dugogodišnjem proučavanju njegovoga književnoga rada. 

U organizaciji i izvedbi programa sudjelovala su čak tri Odsjeka: Odsjek za rani i predškolski odgoj i obrazovanje sa studenticama interpretatoricama s prve godine prijediplomskoga studija: Tinom Pletikosić, Anđelom Radanović, Terezom Seferović, Nerom Mitrović, Ivom Pavić i Marijom Delić; Odsjek za učiteljski studij s dr. sc.. Helenom Dragić, izv. prof. koja je ujedno i predsjednica Centra i studentom interpretatorom, izlagačem i pjesnikom Josipom Škrapićem i Odsjek za hrvatski jezik i književnost s dr. sc. Ivanom Dizdar, višom asistenticom, pjesnikinjom i izlagačicom te studentom interpretatorom Rokom Karamanom koji je i sam pjesnik. 

Za interpretaciju i scenski pokret studenata pobrinula se Silvana Stanić, dramska umjetnica i naslovna predavačica na Filozofskom fakultetu u Splitu. Vrijedno je naglasiti kako su pripreme za tu iznimno važnu i iščekivanu večer tekle vrlo prirodno, s obzirom na strast i zanimanje svih koji su u ostvaraju sudjelovali: studenti su sami izrazili želju za interpretacijom određenih, njima najdomljivijim pjesmama Gudeljeva pozamašna pjesničkoga repertoara (Što je moj prostor; Tebe koji si zemlju; Ti zemljo s tisuću usta; Vjetar s Neretve; Ulaz u starohrvatsku crkvu; Stotinama, tisućama; Ikavski genitiv; Crljena je lisica; Tvoje ruke; Visoka si stala na vratima;  Smrtan sam. Nosim zrno smrti) i predali se njegovoj riječi — Gudeljevoj riječi koja u sebi besprijekorno oslikava hrvatski jezik i krš, floru i faunu njegova zavičaja i slične gudeljevske motive kojima pjesnik oslikava hrvatsku zemlju, u onom izvornom, prirodnom smislu, dakako s uzvišenim osjećajem i za domovinu i prepoznatljivu joj kršćansku tradiciju.

Širolik je i šarolik pjesnički program započeo videozapisom u kojem autor izvodi svoju pjesmu Zemlja u jeziku. Večer je nastavila prof. Tea-Tereza Vidović Schreiber koja je na uzvišen, ali itekako topao način, baš kakvo je i Gudeljevo pjesništvo, približila njegovu veličinu, naglašujući posve suprotnu i nepravedno malenu prepoznatljivost ovoga velikana te njegov skroman život svojstven iskonskomu pjesniku samotnjaku s titulom najboljega nepoznatog pjesnika na hrvatskoj književnoj sceni, ali i šire. Pjesnikovu biografiju iznio je student Josip Škrapić istaknuvši autorovu povezanost s domovinom koja ga nikada do kraja nije prihvatila kao svojega. 

Kako bi naglasila značaj Gudeljeva pjesništva unutar znanosti o književnosti, pjesnikinja i prof. Ivana Dizdar predstavila je njegovu poeziju iz perspektive usmenosti. Nadasve, ova je večer posebna najviše radi veličanja Petra Gudelja njegovim omiljenim izrazom — stihovima, koje su izvođači i gosti napisali Gudelju u slavu. Uz pjesme Josipa Škrapića Noćas sam sreo i Jakovrati profesorice Dizdar, riječi hvale i stihovi posvećeni ovomu književniku došle su i od njegovih prijatelja i poznanika koje je s Petrom Gudeljom, poput najdivnije spone, povezala upravo ljubav prema poeziji.

To su sve redom pjesnici i gotovo svi članovi splitskoga ogranka Društva hrvatskih književnika poput Danice Bartulović, Nevenke Kovačević, Zorana Jurišića, Ivice Šušića i Mladena Vukovića. Na večeri su također bili i njihove kolege pjesnikinje Anđelka Korčulanić, Maja Tomas i predsjednica ogranka dr. sc. Gordana Laco, izv. prof. Na samom kraju profesorica i pjesnikinja Tea-Tereza Vidović Schreiber istaknula je kako nakon svega ostaje tišina što se u potpunosti može povezati s autorovim životom i djelom te kazala kako Gudeljev čitatelj ostaje posve samotan, premda oplemenjen s njegovim riječima. Program se nastavio uz kratko neformalno druženje pjesnika, studenata i gostiju.