U prepunoj Staroj gradskoj vijećnici u Splitu večeras je svečano u 18 sati otvorena izložba ‘Raspela’ akademika Kažimira Hraste.
Ova izložba, otvorena u sklopu projekta Strossmayerovim putem, nastala u suradnji Muzeja grada Splita sa Spomen-muzejom biskupa Josipa Jurja Strossmayera te Splitsko- makarskom i Đakovačko-osječkom nadbiskupijom, pružila je uvid u manje poznat, ali iznimno vrijedan segment Hrastina opusa – njegov rad na sakralnim motivima, posebice raspelima.
Djela nastala tijekom gotovo 40 godina, koja su prije Splita bila postavljena u kripti katedrale sv. Petra u Đakovu, svjedoče o umjetnikovoj dugogodišnjoj posvećenosti ovoj duboko duhovnoj temi.
Kršćansko ishodište
Svečanom otvorenju nazočili su brojni ugledni gosti iz svijeta umjetnosti, kulture i crkve, među kojima su bili predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, arhitekt Nikola Bašić, akademik, kustos i autor izložbe Milan Bešlić, istaknuti umjetnički kritičari te svećenstvo Splitsko-makarske nadbiskupije, nadbiskup Zdenko Križić.
Ravnateljica Muzeja grada Splita, Vesna Bulić Baketić, istaknula je kako izložba, ne samo da obogaćuje kulturnu scenu Splita, već i jača povezanost juga i istoka Hrvatske kroz umjetnički dijalog i zajedničko promišljanje sakralne baštine.
Autor izložbe, Milan Bešlić, također je pozdravio sve nazočne:
- Ono što se ovom izložbom prvi put nastoji prikazati jest motiv raspela kojim se ujedno otvara kršćanska tematika Hrastina kiparstva. Naime, u recentnom izboru kao izdvojena tema iz kipareva opusa izložba otkriva da je kršćansko ishodište jedna od temeljnih sastavnica njegova kiparstva. Za cjelovitiji uvid u kršćansku tematiku svakako valja spomenuti da je kipar oblikovao i djela po drugim motivima: postaje križnog puta, blaženike, svece i motive iz Biblije.
Najsustavnije ih je istraživao
Međutim, ovom smo se izložbom usredotočili na motiv raspela, kako bismo zorno prikazali činjenicu da je Hraste u suvremenom hrvatskom kiparstvu motiv raspela nasustavnije kiparski istraživao, o čemu uvjerljivo govori, ne samo njihova brojnost nego i stvaralačka inventivnost u kiparskom postupku, kojim je oblikovao isti motiv u različitim ikonografskim inačicama.
Posebnost ove izložbe leži u činjenici da su Hrastina raspela, zbog svojih velikih dimenzija i načina na koji su postavljena u crkvama i javnim prostorima, teško prilagodljiva galerijskom izlaganju. Stoga je umjetnik posegnuo za kombinacijom fotografija i odabranih originalnih radova, stvarajući time jedinstvenu atmosferu koja je posjetiteljima omogućila uvid u njegov sakralni opus.
Izložba je postavljena na tri etaže gradske vijećnice. Hrastina raspela nisu konvencionalni prikazi križa i Kristova lika – ona su rezultat dugotrajnog promišljanja o simbolici patnje, iskupljenja i duhovne snage. Hraste prenosi emociju koja je univerzalna, bez obzira na osobna uvjerenja promatrača.
Prvo od vrbova šiblja
Njegovo prvo raspelo nastalo je prije gotovo 40 godina, izrađeno od vrbovog šiblja, a od tada je stvorio niz djela koja su pronašla svoje mjesto diljem Hrvatske – od Osora, gdje se nalazi raspelo od debla stare masline iz Kaštela, do Knina, gdje je 1988. za crkvu sv. Ante izradio monumentalno raspelo od orahovih dasaka. Nažalost, to je djelo stradalo tijekom Domovinskog rata.
Hrastin sakralni opus rijetko se doživljavao kao dominantan dio njegova stvaralaštva, iako je paralelno s ostalim kiparskim radovima kontinuirano nastajao. Ova izložba prvi je put omogućila da se njegova raspela sagledaju kao cjelina. Sam umjetnik naglašava da ih nikada nije radio “usput” – naprotiv, što je bio stariji, tema križa postajala mu je sve bliža.
Jedno od njegovih najvažnijih i najkontroverznijih djela bilo je upravo raspelo za crkvu sv. Ante u Kninu.
“Bilo je neobično. Nije imalo križ. Sastojalo se od tijela koje je stajalo na stupu, oblikovanog od drvenih letava. Imao sam svoju viziju, ne podilazeći ukusu drugih, a ni ukusu naručitelja”, prisjetio se Hraste. Kritike u to vrijeme nisu izostale, fra Josip Soldo, profesor i povjesničar umjetnosti, izrazio je sumnju u prihvaćanje takvog koncepta unutar franjevačke zajednice.
No, Hrastina umjetnička filozofija uvijek je bila jasna: “Ako hoćete moj rad, dobit ćete moj rad. Potrudit ću se da ga napravim najbolje što mogu, ali na prvome mjestu je da ja njime budem zadovoljan.
Izložba Raspela će biti otvorena za javnost tijekom narednih tjedana, od 13. veljače do 25. ožujka 2025., pružajući posjetiteljima priliku da se pobliže upoznaju s jednim od najznačajnijih kiparskih ciklusa suvremene hrvatske umjetnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....