Arheološki muzej u Splitu večeras je proslavio 205 godina svoga postojanja. To je najstarija hrvatska muzejska ustanova, najstarija ustanova te vrste u ovom dijelu Europe te jedna od najstarijih u cijeloj Europi.
Osnovan s ciljem očuvanja antičke rimske baštine iz drevne Salone, Arheološki muzej u Splitu s vremenom je skupio golemu građu antičkih grčkih, rimskih, kao i ranokršćanskih spomenika i spomeničkih ostataka.
Središnja je to arheološka i muzejska ustanova iz koje su nastali mnogi drugi muzeji diljem Dalmacije. No, osim svoje izložbene funkcije, ovaj muzej ima i veliku istraživačku, izdavačku te edukacijsku djelatnost, jer bit muzeja nije samo čuvati povijesnu baštinu, već ju i prikazati i protumačiti široj javnosti.
Večeras je splitski Arheološki muzej proslavio 205 godina djelovanja, tako što je prigodno povezao antičku i ranokršćansku spomeničku baštinu s rođendanskim proslavama i običajima, i to od antike sve do novijih vremena.
U muzejskom lapidariju skupina posjetitelja pratila je kustosicu koja ih je odvela u tematski obilazak spomeničke baštine. Bijelim balonima označeni su oni spomenici koji su povezani sa starim rođendanskim običajima te bi posjetitelji zastali kod takvih spomenika, a kustosica bi im pojasnila o kakvom je spomeniku riječ, iz kojega razdoblja potječe te kakvi se običaji i vjerovanja povezuju s dotičnim spomenikom. Tako su posjetitelji, među kojima je bilo svih uzrasta, od najmlađih do onih starijih, mogli vidjeti mnoge zanimljive nadgrobne i druge antičke spomenike te čuti priče koje stoje iza njih. Prvenstveno je tu bilo riječi, dakako, o antičkim rođendanskim proslavama, od razdoblja starih Egipćana do razdoblja starih Grka i Rimljana. Tijekom obilaska objašnjeno je i zašto su, primjerice, spomenici u vezi s rođendanima označeni bijelim balona, a radi se o poveznici s rimskim rođendanskim proslavama, kada bi se svi odjenuli u bijelo.
Posjetitelji su s vidljivom pozornošću i znatiželjom pratili kustosicu tijekom obilaska lapidarija, unatoč povremenim tehničkim poteškoćama koje je kustosica imala s bežičnim mikrofonom i zvučnikom, što nipošto nije omelo obilazak ni umanjilo dojam koji je ova rođendanska proslava Arheološkoga muzeja ostavila na njih.
Jedna od većih zanimljivosti, koja će nesumnjivo biti od interesa za mnoge Splićane, jest i ploča na kojoj piše ime svetoga Duje koja, kako je kustosica pojasnila, dokazuje da je sveti Duje postojao, da je bio rodom iz Sirije te da je umro mučeničkom smrću 304. godine u salonitanskom gradskom amfiteatru. Osim antičkih, kustosica je objasnila i ranokršćanske rođendanske običaje, primjerice koje je značenje svjećica te glasnih rođendanskih čestitki. Začudan je kulturni i vremenski raspon koji je obuhvaćen lapidarijem te koliko podataka može sadržavati samo jedan spomenik.
Svakako, riječ je o vrlo zanimljivom tematskom obilasku, iz kojega se može puno toga naučiti, a koji se odvijao dok se na Manastirama istodobno odvijala dječja predstava "Priča iz Salone“ koja za cilj ima približiti im povijest te nekadašnje prijestolnice rimske provincije Dalmacije. Vrijedi ujedno spomenuti da je i nakon završetka obilaska, skupina posjetitelja nastavila slušati kustosicu, postavljajući joj razna pitanja, što dokazuje živo zanimanje Splićana za Arheološki muzej i njegov rad.
Jasno je da Arheološki muzej i dalje plijeni pozornost šire javnosti, za koju, naravno, on i postoji, a što je večerašnjom rođendanskom proslavom i dokazao te se može samo poželjeti da će tako biti i u budućnosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....