U Arheološkom muzeju otvorena jedinstvena izložba koja okuplja više od 350 izuzetnih spomenika iz gotovo 40 institucija

Velebna i svehrvatska – tim bi se riječima mogla opisati izložba „Ecclesia et regnum“ koja je večeras otvorena u Arheološkom muzeju u Splitu. Riječ je o izložbi koja predstavlja hrvatsku pisanu i spomeničku baštinu iz jednoga od najvažnijih razdoblja hrvatske povijesti – crkvenih sabora iz godine 925. i 928. – kada je vladao prvi hrvatski kralj Tomislav i kada je učvršćena hrvatska državnost za buduća vremena.

U tamjanom okađenom lapidariju muzeja, prije samoga otvorenja, pred publiku je prikazan kratak isječak iz HRT-ova serijala „Hrvatski kraljevi“, iz epizode koja se tiče upravo spomenutih crkvenih sabora, čime su se okupljeni prisjetili povijesnih okolnosti u kojima su se sabori održali. Najvažniji u tom isječku jest završna misao, a to je da je kralj Tomislav, koji je bio na saboru iz 925., zasigurno bio zadovoljan ishodom jer je ostvario svoj cilj: dobio je dalmatinske gradove i Hrvatsku, u jednoj crkvenoj pokrajini, što je bio preduvjet za buduće državno združivanje dalmatinskih gradova s Hrvatskom. Tomislav je uspio gdje ni knezovi Trpimir ni Branimir nisu, a k tomu još uspjeh je bio trajan.

Okupljenima se potom obratila Martina Tudor te pozdravila predstavnike svih institucija koje su sudjelovale na ostvarenju ove velike i važne izložbe. Među njima bili su posebni savjetnik ministrice Nine Obuljen Koržinek te koordinator programa obilježavanja 1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva dr. Ivica Poljičak, nadbiskup splitsko-makarski mons. Zdenko Križić, predstavnik predsjednika Hrvatskoga sabora Andro Krstulović Opara, župan Blaženko Boban, dogradonačelnica Matea Dorčić te članove autorskog tima. Prije početka otvorenja operni solist splitskoga HNK-a Božo Župić izveo je hrvatsku himnu s takvim moćnim i izražajnim glasom, kako samo i priliči ovakvoj svečanosti.

Split je, kao i prije 1100 godina, ponovno postao središtem, u kojem imamo prigodu osvrnuti se na vjerske, povijesne i kulturne procese koji su nas oblikovali kao narod, istaknula je Tudor. O tim procesima ravnatelj muzeja dr. Ante Jurčević, i sam član autorskoga tima, rekao je: „Na razmeđi kasnoantičke salonitanske baštine, bizantske upravne tradicije, franačkih poticaja i sve snažnijih veza s Rimom oblikovao se prostor u kojem je hrvatska kneževina prerasla u kraljevstvo i postala sastavnim dijelom zapadnokršćanskoga kruga, temeljenog na latinskom pravu i rimskoj liturgiji. Upravo u spoju tih utjecaja početkom 10. stoljeća nastaju preduvjeti za stabilizaciju političkog i crkvenog prostora Hrvatske i Dalmacije.“ Na prvom crkvenom saboru, prvom nakon propasti antičke Salone okupile su se dalmatinske i hrvatske biskupije u jedinstven, jasno definiran geografski okvir, istaknuo je ravnatelj. Na tom saboru, kojem je predsjedao splitski nadbiskup Ivan, sudjelovali su i zadarski, trogirski, ninski, osorski, rabski, dubrovački, kotorski te sisački biskup, kao i papinski izaslanik. Splitski nadbiskup zaključkom sabora proglašen je nasljednikom salonitanskog metropolita te su jasno određene granice njegove mjerodavnosti.

Ninska biskupija ukinuta je zbog graničnih nesuglasica, a crkveni teritorijalni ustroj po prvi put poklopio se s teritorijalnim ustrojem onodobne hrvatske države, odnosno Tomislavova Hrvatskoga Kraljevstva. Poslije će to za posljedicu imati sve izraženije zbližavanje hrvatskih vladara s Rimskom Crkvom. Ravnatelj je naglasio i da se na prostoru Hrvatskoga Kraljevstva, od rijeke Raše u Istri do Boke kotorske, kao i do granica Sisačke biskupije na sjeveru, može primijetiti da je spomenička baština sa prostora svih biskupija koje su sudjelovale na crkvenim saborima posve ujednačena, kao da je iz iste crkve ili katedrale. Postoji, dakle, nedvojbeni ujednačeni kulturni razvoj na području Hrvatske od 9. do 12. stoljeća. „Aktualna Višeslavova krstionica sastavni je dio ovoga korpusa, jer nijedan slavenski narod nema spomenike kao što ih mi imamo na ovom prostoru. Zapravo, nitko osim Hrvata nema takve spomenike“, istaknuo je, među ostalim, dr. Jurčević. Izložba je, stoga, važna jer prikazuje cjelovit uvod u materijalne, duhovne i institucionalne temelje na kojima se oblikovala srednjovjekovna hrvatska država.

Dr. sc.  Maja Petrinec, muzejsku savjetnicu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Split, predstavila je autore izložbe, suradnike i partnerstva koja su ju oblikovala. Zamisao o izložbi nastala, kako je dr. Petrinec ispričala, u neformalnom razgovoru s ravnateljem Antom Jurčevićem prije 2 godine. Oni su shvatili da je upravo Split mjesto na kojem se spomenuta baština treba predstaviti. Predstavila je i ostale članove užega autorskoga tima, koji su: dr. sc. Vinicije B. Lupis (Institut za društvene znanosti „Ivo Pilar“), dr. sc. Jakov Vučić (Arheološki muzej Zadar), doc. dr. sc. Ana Azinović Bebek (Hrvatski restauratorski zavod), prof. dr. sc. Krešimir Filipec (Filozofski fakultet u Zagrebu) i doc. dr. sc. Josip Višnjić (Filozofski fakultet u Puli). Mnoštvo je i drugih suradnika koje ovdje nećemo nabrajati, ali nesumnjivo je da je mnoštvo stručnjaka i znanstvenika sudjelovalo na ovom golemom nacionalnom projektu. „Kad kažemo da izložba okuplja više od 350 izuzetnih spomenika iz gotovo 40 institucija, to možda zvuči apstraktno, sve dok ne postanemo svjesni zajedničkoga naslijeđa koje je predstavljeno“, naglasila je dr. Petrinec.

Potom je nastupila „Scola cantorum“ Umjetničke akademije u Splitu pod vodstvom skladatelja prof. Blaženka Juračića izvedbom pjesme „Veliča duša moja“, koja je publiku nesumnjivo uvela u razdoblje 10. stoljeća. Tko je čuo kako su pjevači i pjevačice pjevale potvrdit će da je zvučalo kao da su anđeli s nebesa pjesmom uzveličali ovu svečanost.

Dogradonačelnica Matea Dorčić istaknula je da je riječ o velebnoj i važnoj izložbi te da joj je osobita čast što u svojstvu dogradonačelnice grada Splita može uputiti pozdravne riječi okupljenima, čestitavši svim suradnicima i institucijama koje su radile na izložbi, osobito pohvalivši rad ravnatelja Jurčevića koji Splićane kontinuirano oduševljava izložbama te što vodi veliku brigu o kulturnim sadržajima grada Splita.

Saborski zastupnik Krstulović Opara održao je nadahnut govor, istaknuvši da su svi saborski zastupnici glasovali da se 2025. godina obilježi kao 1100. godišnjica Hrvatskoga Kraljevstva, što svjedoči o ujedinjenosti hrvatskoga naroda oko naših temeljnih vrijednosti. Naglasio je da nema ljepšega načina obilježavanje te godišnjice od večerašnje izložbe, u punini slobode i nacionalnoga ponosa. Mi smo baštinici časnih predšasnika koji su nam dali naše ime na koje smo ponosni i koji su nam dali identitet na koji smo ponosni, istaknuo je Opara.

Mons. Zdenko Križić istaknuo je važnu ulogu koju je Crkva imala u oblikovanju hrvatske nacionalne kulture i države, što ova izložba ujedno predstavlja i slavi. Spomenuo se i onih glasovitih riječi oca hrvatske arheologije don Frane Bulića: „Iz kamena povijest, iz povijesti svijest, a iz svijesti sloboda.“

Naposljetku je dr. Ivica Poljičak proglasio izložbu otvorenom. Publika je odmah krenula obilaziti izloženu hrvatsku baštinu, unutar zgrade muzeja te u lapidariju, što svjedoči o velikom zanimanju Splićana za svoju povijest koja, kako su istaknuli i Opara i nadbiskup Križić, citirajući papu Ivana Pavla II., ovdje nije šutjela, a ne šuti ni dandanas, kako je to izložba i uspješno pokazala. Stoga dođite i vidite ovu velebnu izložbu, koja zorno predočava priču o nama kao narodu.