Film postaje stvarnost; Očekuje nas ‘najbrža tehnološka promjena koju je čovječanstvo ikad doživjelo‘

Promjene koje donosi umjetna inteligencija događaju se brže nego što je itko mogao zamisliti. Ono što se nekad činilo kao futuristička vizija — roboti koji komuniciraju s ljudima, algoritmi koji sami donose odluke, sustavi koji uče iz iskustva — danas postaje naša svakodnevica. A kako nam kaže Živko Krstić, diplomirani ekonomist i AI stručnjak iz tvrtke Sparky, ono što nas čeka već 2026. godine bit će "najbrža tehnološka promjena koju je čovječanstvo ikad doživjelo".

- Nikada u povijesti promjene nisu dolazile ovako brzo - kaže Krstić.

- Imali smo industrijske revolucije, digitalnu revoluciju, ali umjetna inteligencija je nešto sasvim drugo — ona se razvija eksponencijalno. I pitanje nije što će AI moći za deset godina, jer tehnologija će tada moći gotovo sve. Pitanje je kako ćemo se mi kao društvo prema tome postaviti.

Krstić, koji već godinama prati razvoj umjetne inteligencije u gospodarstvu, ističe da ćemo u sljedećih nekoliko godina svjedočiti  razdoblju brzih promjena koje će djelovati nepredvidivo, ali dugoročno, kaže, korist će biti daleko veća nego šteta.

- Bit će izazova, to je neizbježno. Nastat će cijele nove industrije. Kao što prije petnaest godina nismo mogli ni zamisliti da će postojati zanimanje vlogera ili inženjera podataka, tako danas ne možemo predvidjeti koje će profesije postojati 2030. godine.

Prema njegovim riječima, najveći utjecaj umjetna inteligencija već ima — i imat će još više — na tržište rada. AI, smatra Krstić, neće nužno "uzeti" poslove, nego će promijeniti način na koji radimo.

- Ono što se sada događa je promjena paradigme. AI preuzima ponavljajuće i rutinske zadatke, ali zauzvrat otvara prostor ljudima da se bave stvarima koje zahtijevaju kreativnost, empatiju i strateško razmišljanje. To nije zamjena čovjeka, nego nadogradnja čovjeka.

Ipak, upozorava da ključni izazov nije tehnološki, nego društveni.

- Tehnologija sama po sebi nije ni dobra ni loša — sve ovisi o tome kako je koristimo. Mi odlučujemo hoće li nam olakšati život ili ga zakomplicirati. Roboti mogu igrati nogomet, ali pitanje je — želimo li to gledati? Ljude još uvijek fascinira nesavršenost čovjeka, taj element nepredvidljivosti koji stroj nema.

Kad govori o 2026. godini, Krstić ne misli na daleku budućnost, nego na vrlo konkretne promjene koje će građani već tada osjetiti u svakodnevici. Najveći pomak, kaže, dogodit će se u razvoju chatbotova i AI agenata — digitalnih sustava koji će moći razgovarati s korisnicima, razumjeti kontekst i rješavati složene zadatke u stvarnom vremenu.

- Chatbotovi su već sada svugdje, ali ono što dolazi su tzv. AI agenti — specijalizirani stručnjaci za pojedina područja. Imat ćemo agente za financije, zdravstvo, obrazovanje, pa čak i za kreativne industrije. Mi u Sparkyju već razvijamo takve alate za financijski sektor, ali uskoro će ih svaka industrija imati.

Krstić napominje da se u svijetu već pojavljuju i etičke i regulatorne granice.

- Kina je, primjerice, već zabranila korištenje AI agenata u nekim domenama poput prava, medicine ili nutricionizma, kako bi se spriječile zlouporabe. Europa ide u smjeru regulacije kroz AI Act, što je dobro — jer etika i sigurnost moraju biti sastavni dio razvoja.

Predvodnik digitalne tranzicije

Kada je riječ o sektorima koji će najviše profitirati od umjetne inteligencije, Krstić bez dileme ističe financije, ali i telekom industriju, proizvodnju i zdravstvo.

- Telekom sektor je već sad duboko u AI transformaciji — od pametnih mreža i prediktivne analitike do optimizacije korisničke podrške. To je sektor koji ima infrastrukturu, podatke i volju ulagati, što ga čini jednim od predvodnika cijele digitalne tranzicije.

Umjetna inteligencija, dodaje, neće samo unaprijediti poslovanje — ona će promijeniti i kvalitetu života.

- AI već povećava produktivnost. Istraživanja pokazuju da ljudi koji znaju koristiti AI alate mogu raditi brže i pametnije. Ako ih ne znaš koristiti, neće ti pomoći, ali ako znaš — može ti doslovno skratiti radni dan za sat-dva. Dugoročno, to znači više vremena za život, manje rutine i manje stresa.

Kada govori o obrazovanju, Krstić je optimističan. Hrvatska, kaže, ima dobar temelj — od inicijativa poput CroAI udruge do brojnih školskih i STEM projekata koji djecu uče osnovama robotike i programiranja.

- To je jako važno jer ako želimo biti konkurentni, moramo pripremiti djecu za svijet koji dolazi. Promjene su brze — dok oni završe školu, već će izgledati drukčije od današnjeg tržišta rada. Zato je ključno da obrazovni sustav ide ukorak s tehnologijom.

Ipak, Krstić napominje da nas čeka još puno rada.

- Mi još nemamo dovoljno razvijenu svijest o etičkoj strani umjetne inteligencije. Većina trči da što prije izbaci novi proizvod, ali malo tko razmišlja o posljedicama. EU ide u dobrom smjeru s poticanjem etičkog pristupa, ali to mora postati i dio kulture — ne samo propisa.

Na pitanje hoće li umjetna inteligencija 2026. doista olakšati život, Krstić se osmjehuje i kaže:

- Hoće, ali ne odmah. U početku će biti više nesigurnosti i prilagodbe. Bit će i otpora, kao što ga uvijek ima kad se mijenja način rada. Ali dugoročno, AI će nam pomoći živjeti pametnije, raditi učinkovitije i donositi bolje odluke. Samo ako ga koristimo s razumijevanjem.

Pametno korištenje

Za kraj dodaje:

- Umjetna inteligencija nije čudo koje će riješiti sve probleme, nego alat koji može pojačati ono najbolje — i ono najgore — u nama. Ako naučimo koristiti je odgovorno, 2026. bi mogla biti godina u kojoj će nam AI doista olakšati život, a ne zakomplicirati ga.

Sadržaj nastao u suradnji Slobodne Dalmacije i Hrvatskog Telekoma.