Hrvatski poduzetnici koji imaju mjesečne prihode veće od 10 tisuća eura otkrili na koji način zarađuju

 Jednog je korisnika Reddita zanimalo na koji način poduzetnici koji zarađuuju preko 10 tisuća eura mjesečno, dolaze do prihoda.

-Pozdrav svima, zanima me ima li ovdje poduzetnika iz Hrvatske koji zarađuju prosjecno oko 10.000 € neto mjesečno ili više Ako vam nije problem podijeliti iskustvo, volio bih čuti: kako ste došli do te razine prihoda, koliko vam je vremena trebalo (otprilike), u kojoj ste branši, koji su bili najveći izazovi ili prepreke putemi ako morate izdvojiti jednu ključnu lekciju koju biste danas poručili sebi na početku - koja bi to bila? - napisao je dodavši kako ne traži brz recept za bogaćenje, već stvarna iskustva. 

U komentarima su mu odgovorili drugi korisnici, a odgovori su bili poprilično šareni. 

-Zaradim više ali isplaćujem si 5 tisuća eura, Bavim se transportom i imam oko 20 kamiona, Posao sam preuzeo od oca,tako da nije bilo većih problema s uhodavanjem.

A da kod privatnika nije sve "med i mlijeko", te da novac ne pada s neba, otkrio je jedan poduzetnik.

-Poduzetnik sam 10 godina i 10 godina sam na minimalcu, uvjerljivo imam najmanju plaću u firmi. Zarađuje firma, a ne ja. Da mogu ne bi si ni taj minimalac isplaćivao. 

Dodao je i kako ne troši novce od tvrtke za osobne potrebe.

-Vrlo malo privatnih troškova privlačnim kroz firmu. Doslovce samo toalet papir i sredstva za čišćenje. Auti su neki na firmu, neki su privatni...pa hajde..znam natočiti privatni auto s novcima firme. Pa si i kilometražu privatnog auta raspišem kao za poslovne svrhe, nešto se izvuče na putne naloge i vožnju. Najbitnije je da si isplaćujem najam za vlastiti prostor. Kao poslujemo dobro, stavim najam veći. Ako je slabije...stavim manji. I na to ide 10% poreza. Daleko manje nego doprinosi velike plaće. Dobit na kraju godine reinvestiram opet u firmu. - na kraju je dodao kako živi skromno.

-Ja i dalje živim skromno. Radim sa svojim radnicima iste poslove, osim kaj još ostajem kasnije u firmi - voditi firmu. Recimo da smo si osigurali neki kapital za stare dane...nešto je u firmi..nešto je u nekretninama.. na računima nema puno. Dugova nema, kredita nema. Sve više gledam kako raditi što manje, ili nešto sasvim drugo. Već mi je pun k. ovog posla. 25 godina staža je na leđima, još 25 nema šanse da odgulim.

Drugi je pak, na pomalo ironičan način opisao iskustvo svog kolege.

-Nisam ja, ali kolega je u uvozu automobila iz EU. Zaradi neto i blizu 20 tisuća, ovisno o mjesecu. Prvo je radio u autosalonu 3 godine da nauci posao u milimetar. Nakon toga je oteo klijentelu toj firmi za koju je radio i počeo je sam(otvorio d.o.o.). Za solidan novac nije mu trebalo puno kao u godinama, no čovjek redovno radi 12h dnevno već 6 godina. Sad je u partnerstvu sa firmom iz Slavonije pa je malo raskusurao odgovornosti jer je već imao problema sa nesanicom i kiseline u želudcu su ga počele zezati. 

Dodaje kako smatra da ga je takav život poprilično ograničio.

-Prepreke za privatan život sati koje je uložio. Čak i kad nađe curu(mlad je još) i ona skuži da je bratu lifestyle posao i da kada odes s njim na more da će 80% vremena obavljati pozive i dogovore malo je dealbreaker... Ovako od izazova nema puno, moraš samo kuvertu dat određenim ljudima ako ti krenu dosađivati i to je to. Novac priča sve jezike... 

A jedan je korisnik upozorio da bi s toliko visokom plaćom, dosta novca išlo na porez. 

- Mislim tako da si rekao “zarađuje neto 10.000 eura ili više.” Da bi zaradio neto taj iznos previše love bi ti otišlo na poreze i davanja. Sa 120 tisuća eura godišnje moraš imati firmu, i onda si isplaćuješ direktorski minimalac i neoporezive stvari, tako da nemaš privatno visok neto prihod. Gledaš da što više privatnih troškova provučeš kroz firmu. Da “zaradiš neto 10 tisuća eura” treba ti preko 20 tisuća za bruto.

Ukupni rezultati poslovanja u 2024. godini

Tijekom 2024. godine u Hrvatskoj je poslovalo 162.135 poduzetnika obveznika poreza na dobit, ne uključujući financijske institucije. Ukupno su zapošljavali 1.063.307 radnika, prema odrađenim satima rada. Ostvareni prihodi iznosili su 169,7 milijardi eura, dok su rashodi dosegnuli 157,8 milijardi eura. U usporedbi s 2023. godinom, prihodi su porasli za 6,2 posto, a rashodi za 5,7 posto, što upućuje na stabilan nastavak rasta gospodarstva, piše ICT business.

Izvoz, uvoz i vanjskotrgovinski saldo

Na inozemnim tržištima bilo je aktivno 26.767 poduzetnika, odnosno 16,5 posto ukupnog broja. Prihodi od prodaje robe i usluga u inozemstvu iznosili su 33,3 milijarde eura, što predstavlja rast izvoza od 0,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme uvoz je iznosio 30,6 milijardi eura, pa je ostvaren trgovinski suficit od 2,7 milijardi eura.

Dobit, gubici i ukupni financijski rezultat

Pozitivan poslovni rezultat u 2024. godini ostvarilo je 110.274 poduzetnika, što čini 68 posto njih, uz ukupnu dobit od 12,6 milijardi eura. Gubitak je iskazalo 51.861 poduzetnika, odnosno 32 posto, u ukupnom iznosu od 2,7 milijardi eura. U odnosu na 2023. godinu, dobit je porasla za 11,8 posto, dok je gubitak povećan za 2,5 posto. Konsolidirani rezultat poslovanja bio je neto dobit od 9,9 milijardi eura, što je rast od 14,6 posto na godišnjoj razini, prenosi ICT business.

Investicije i kretanje plaća

U novu dugotrajnu imovinu tijekom 2024. godine investiralo je 14.042 poduzetnika, odnosno 8,7 posto ukupnog broja, a ukupna vrijednost ulaganja iznosila je 5,4 milijarde eura, što je neznatno manje nego godinu ranije. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih kod poduzetnika iznosila je 1.171 euro, što predstavlja rast od 14,1 posto u odnosu na 2023. godinu.

Struktura prema djelatnostima

Najveći broj poduzetnika i dalje djeluje u sektoru trgovine, njih 28.446, a upravo su oni ostvarili i najveće ukupne prihode u iznosu od 56,9 milijardi eura. Prerađivačka industrija zapošljavala je najviše radnika, ukupno 239.353, što je blago smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Trgovina je ujedno ostvarila i najveću neto dobit, u iznosu od 2,3 milijarde eura, što je rast od 8,2 posto.

Poduzetnici prema veličini

Gledano prema veličini, hrvatsko gospodarstvo i dalje se najvećim dijelom oslanja na mikro poduzetnike, kojih je 142.258 i koji čine 87,7 posto ukupnog broja. Mali poduzetnici čine 10,6 posto, srednji 1,3 posto, dok velikih poduzetnika ima svega 0,3 posto. Sve skupine ostvarile su neto dobit u 2024. godini: mikro poduzetnici 1,3 milijarde eura, mali 2,5 milijardi, srednji 2,1 milijardu, a veliki čak 4 milijarde eura.

Regionalna raspodjela poslovanja

Poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu i dalje imaju dominantnu ulogu, s ukupno 52.718 registriranih subjekata, što čini 32,5 posto svih poduzetnika u Hrvatskoj. Najveći rast ukupnih prihoda zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, dok je neto dobit najviše porasla u Gradu Zagrebu. Najizraženiji rast zaposlenosti ostvaren je u Zadarskoj županiji.

Među pojedinačnim tvrtkama, najveće prihode u 2024. godini ostvarila je INA d.d., u iznosu od 3,8 milijardi eura. Najveću dobit razdoblja iskazala je Fortenova grupa d.d., s ukupno 215,6 milijuna eura dobiti.