StoryEditorOCM
Društvena mrežaovo je ključno

Splićani, ne nasjedajte! Ovakve poruke mogu vas skupo koštati. Čak i stručnjaci za sigurnost mogu pogrešno procijeniti

Piše Sara Šarić/Sponzorirani sadržaj
19. veljače 2025. - 10:00

Većini je građana barem jednom na mobitel stigla lažna poruka. „Dobili ste paket”, „Mama, telefon mi je pokvaren, pošalji mi poruku na ovaj broj” te slične poruke na društvenim mrežama jedne su od najgorih situacija koje se mogu dogoditi ako ne prepoznate malicioznu poruku i uđete u komunikaciju.

Internet nam je, bez sumnje, donio nevjerojatne mogućnosti, ali i nove opasnosti – digitalni prevaranti postali su sve sofisticiraniji, a njihove metode uvjerljivije. Nedavni slučaj Francuskinje koja je povjerovala da komunicira s "lažnim Bradom Pittom" i uplatila čak 830.000 eura šokirao je mnoge te pokazuje koliko lako i tehnološki osviještene osobe mogu postati žrtve manipulacije. No, ovakve prijevare nisu rijetkost ni u Hrvatskoj.

Primjerice, 48-godišnja žena iz Bjelovara nedavno je ostala bez više od 15.000 eura nakon što je povjerovala oglasu za skidanje uroka i crne magije. Prevaranti su joj obećali pomoć, a nakon što je uplatila novac, jednostavno su nestali. Sličnih priča je mnogo – lažne investicijske platforme, lažni romantični partneri, pa čak i prevaranti koji se predstavljaju kao službenici banaka ili policije.

Ovi slučajevi, i mnogi drugi, upozoravaju nas na sveprisutne internetske prijevare. Ali, kako prepoznati ovakve zamke i zaštititi se od njih? Povodom "Dana sigurnijeg interneta" razgovarali smo s Marijanom Bračićem, suosnivačem i voditeljem internetskog startupa Data Privacy Manager – softverskog rješenja za upravljanje i zaštitu osobnih podataka.

Uz to je suvlasnik i predsjednik uprave tvrtke Legit Software te član Foruma za kibernetičku sigurnost podataka pri Nacionalnom vijeću za digitalnu ekonomiju pa je bio "naš čovik" u potrazi za konkretnim savjetima o sigurnijem korištenju interneta. Otkrio nam je koji su to znakovi za uzbunu na koje treba obratiti pažnju kako bismo izbjegli postati sljedeća žrtva digitalnih prevara.

image

Marijan Bračić, suvlasnik i predsjednik uprave tvrtke Legit Software te suosnivač i vodielj startupa Data Privacy Manager.

/Privatni Arhiv

Koliko su danas učestale internetske prijevare i postoji li trend njihova rasta? Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

– Nažalost, internetske prijevare su u stalnom porastu, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Prevaranti su sve sofisticiraniji i koriste razne tehnike manipulacije kako bi prevarili ljude. Primjerice, nedavno se pričalo o ženi iz Zagreba koja se zaljubila u "talijanskog zavodnika" preko Facebooka. Čak su se čuli preko videopoziva, što joj je dalo lažni osjećaj sigurnosti. No, kada se "talijanski zavodnik" iznenada "razbolio" i zatražio novac za liječenje, situacija se drastično promijenila – šest mjeseci i 100.000 eura kasnije, nestalo je bez traga. Ova priča jasno pokazuje koliko su prevaranti vješti u stvaranju iluzije i iskorištavanju ljudskih emocija – a da, čak i kad vam se čini da vam piše netko poput Brad Pitta, budite oprezni!

Postoje li neki novi trendovi u online prijevarama?

– Prevaranti danas koriste umjetnu inteligenciju za izradu lažnih fotografija i videozapisa (tzv. deepfake), čime im je omogućeno da izgledaju kao poznate osobe ili netko tko će privući pažnju žrtve. Osim toga, sve su češće "romantične" poruke, gdje se navodi kako je došlo do "slučajnog" kontakta – samo da bi se započeo razgovor i postepeno zadobilo povjerenje. 

Kako funkcioniraju "romantične" prijevare i zašto su toliko učinkovite?

– Romantične prijevare su poput zamke za srce. Prevaranti grade lažne profile – predstavljajući se kao uspješni poduzetnici ili nevjerojatno pažljivi partneri – koristeći tehniku poznatu kao "love bombing", kojom vas obaspuju komplimentima i izražavaju brzu, intenzivnu emociju. Kad žrtva "padne" na njihove čari, počinju s izmišljenim pričama o bolesti, nesreći ili financijskim problemima. Čak ni videopozivi nisu jamstvo stvarnosti osobe s druge strane ekrana. Žrtva, zaslijepljena emocijama, želi pomoći i šalje novac, ne sluteći da je upala u zamku.

Predstavljen AI chatbot #BOB za sigurniju digitalnu budućnost

Kako bi dodatno unaprijedio digitalnu sigurnost i omogućio brži pristup provjerenim informacijama, Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska i tvrtkom Delta Reality predstavio je chatbot #BOB – AI asistenta osmišljenog za pružanje savjeta o sigurnosti na internetu.

Cilj je pružiti alat koji će mladima, roditeljima i stručnjacima omogućiti brži i jednostavniji pristup ključnim informacijama o sigurnosti na internetu. Chatbot #BOB osmišljen je tako da na jednostavan i jasan način pruži smjernice kako postupiti u situacijama kao što su elektroničko nasilje, krađa identiteta ili prijetnje na internetu

#BOB (#BoljiOnline Bot) temeljen je na LLM (large language model) modelu umjetne inteligencije, a njegova ključna prednost je dostupnost i anonimnost – korisnici mogu dobiti odgovore na svoja pitanja brzo i bez straha od osude ili stigmatizacije.

Sadržaj na temelju kojeg #BOB pruža odgovore sastavili su stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, osiguravajući time relevantnost i pouzdanost informacija.

Namijenjen je djeci, roditeljima i stručnjacima, a dostupan je na web-stranicama #BoljiOnline i www.csi.hr.

Koji su prvi znakovi da je neka online komunikacija ili ponuda sumnjiva?

– Jedan od prvih znakova je prebrzo iskazivanje jakih emocija. Ako vam netko koga jedva poznajete odjednom izjavljuje ljubav ili vas obasipa komplimentima, budite oprezni. Također, ako netko inzistira da prijeđete na privatne kanale komunikacije, izbjegava odgovore na konkretna pitanja ili upoznavanje uživo, to je jasan signal za uzbunu. I naravno, svaki zahtjev za novcem, bez obzira na to koliko dirljiva priča bila, trebao bi biti alarm. 

image

Marijan Bračić, suvlasnik i predsjednik uprave tvrtke Legit Software te suosnivač i vodielj startupa Data Privacy Manager.

/Privatni Arhiv

Kome se treba obratiti u slučaju da postanete žrtva internetske prijevare?

– Ako postanete žrtva internetske prijevare, važno je da odmah reagirate. Prvo, obavijestite svoju banku i pokušajte zaustaviti transakciju. Zatim prijavite slučaj policiji. Nemojte se sramiti ili oklijevati, jer ste, nažalost, žrtva kaznenog djela i imate pravo na pomoć. Sjetite se priče o ženi iz Zagreba – ona je hrabro istupila i podijelila svoju priču kako bi upozorila druge. I vi možete učiniti isto.

Kako funkcioniraju komunikacijski kanali poput WhatsAppa u prijevarama?

– Prevaranti se često predstavljaju kao prijatelji ili članovi obitelji s novim brojem, tražeći hitnu financijsku pomoć – "Molim te, hitno mi treba novac, ne mogu pristupiti svojoj kartici!" Ponekad poruke sadrže linkove na lažne stranice za plaćanje, čime se dodatno ugrožava vaša sigurnost. Najvažnije je ne otvarati sumnjive linkove, nikada ne slati osjetljive podatke te uvijek kontaktirati osobu putem poznatih kanala kako biste provjerili autentičnost poruke.

Zašto, čak i tehnološki osviješteni i obrazovani korisnici, ponekad nasjedaju na sofisticirane prijevare?

– Čak i najoprezniji korisnici mogu biti zavedeni jer prevaranti ciljaju upravo našu emocionalnu stranu – kad su u pitanju ljubav, strah ili hitna situacija, racionalno razmišljanje često ostaje u drugom planu. Uz uvjerljive priče i lažne dokaze (fotografije, dokumente), čak i stručnjaci u cyber-sigurnosti mogu pogriješiti procjenu.

Naš stručnjak preporučuje ove ključne sigurnosne mjere:

  • Koristite jake i jedinstvene lozinke za svaki račun.
  • Redovito ažurirajte operativni sustav i aplikacije.
  • Uključite dvofaktorsku autentifikaciju (2FA) gdje god je moguće – to dodaje dodatni sloj zaštite, čak i ako prevarant uspije otkriti vašu lozinku.
  • Budite kritični prema linkovima u e-mailovima i porukama; uvijek provjerite tko vam se obraća.
  • Ne dijelite osobne i financijske podatke na društvenim mrežama ili s nepoznatim osobama.

Edukacija i prevencija

– Edukacija svih korisnika, a osobito starijih osoba, ključna je u borbi protiv internetskih prijevara. Preporučuje se održavanje edukativnih radionica, dijeljenje jednostavnih priručnika s primjerima (poput priče o "talijanskom zavodniku" ili lažnom Brad Pittu) te poticanje ljudi da se uvijek posavjetuju s bližnjima ako im nešto "miriše" na prijevaru. Roditelji također mogu poduzeti korake za zaštitu djece kroz roditeljski nadzor i postavljanje obiteljskih pravila o korištenju interneta.

image
/Privatni Arhiv

Internetske prijevare, zaključuje naš sugovornik, bilo da se radi o financijskim ili romantičnim prevarama, oslanjaju se na emocionalnu manipulaciju, lažne profile i brzu eskalaciju osjećaja kako bi vas navukli u zamku. Primjeri poput žene iz Zagreba koja je izgubila 100.000 eura podsjećaju nas da, bez obzira na to koliko privlačan netko izgleda – čak i ako vam "Brad Pitt" piše poruke – uvijek morate biti oprezni. Ako nešto izgleda predobro da bi bilo istina, vjerojatno i nije.

– Ako postanete žrtva prijevare, odmah kontaktirajte svoju banku i policiju. Samo pravodobnom edukacijom, provjerom identiteta i korištenjem dodatnih sigurnosnih mjera (poput dvofaktorske autentifikacije) možemo zaštititi svoje financije i, naravno, svoje srce od digitalnih zamki – poručuje Bračić.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i A1 Hrvatska.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. listopad 2025 06:27