Kad smo mi bili mali, "dječja posla" značila su sitne razmirice na igralištu, guranja u redu za ljuljačku ili prepirke oko toga tko će prvi na Playstation. Danas su izazovi s kojima se djeca suočavaju sasvim drukčiji i premješteni u digitalni svijet. Nasilje i pritisci ne odvijaju se više licem u lice, već kroz ekrane: u chatovima, grupama i komentarima na raznim društvenim mrežama.
Roditelji prirodno žele stati u obranu svog djeteta onog trenutka kad primijete da ga netko ismijava, zadirkuje ili mu nanosi bilo kakvu bol. Međutim, problem je što je ovakvo nasilje, poznato kao cyberbullying, tiho, često nevidljivo odraslima, ali jednako bolno.
Djeca svoje nasilnike više ne ostavljaju na školskim dvorištima... Oni ih prate posvuda, skriveni u mobitelu i notifikacijama koje ne prestaju zvoniti. Nažalost, ni dom za djecu više nije sigurna zona jer prijetnja može stići u obliku obične poruke ili objave.
Upravo zato je razgovor važniji nego ikad. Nije dovoljno nadati se da će "sve proći samo od sebe". Roditelji trebaju prepoznati znakove, postaviti prava pitanja i biti spremni otvoriti teške teme pa i onda kad se čini da djeca šute.
Zašto roditelji često šute?
Iako bi većina roditelja bez razmišljanja rekla da bi učinila sve kako bi zaštitila svoje dijete, kad je riječ o digitalnom svijetu, razgovor često zapne. Istraživanje DeShame 2 iz 2024. pokazalo je da više od 50 posto roditelja rijetko ili nikada ne razgovara s djecom o online sigurnosti. Čak svaki treći roditelj nikad nije zabranio pristup neprimjerenom sadržaju.
Razlog? Nije uvijek lako pronaći pravi trenutak ni prave riječi, a često se i bojimo da ćemo pretjerati, uplašiti dijete ili jednostavno ne znamo kako započeti razgovor. Djeca često kolutaju očima na "ozbiljne razgovore", mijenjaju temu ili jednostavno odvrate pogled prema ekranu.
U praksi to znači da većina razgovora ostane na razini: "Nemoj razgovarati s nepoznatima na internetu" ili "Pazi što objavljuješ". No djeca trebaju puno više od općih upozorenja. Trebaju priliku da sama ispričaju što doživljavaju online, što ih veseli, ali i što ih brine. Bez toga roditelji često ni ne znaju što se zapravo događa na drugoj strani ekrana. Upravo zato ova inicijativa želi pomoći roditeljima da prepoznaju važnost takvih razgovora i da ih započnu na prirodan i nenametljiv način.
Kartice koje otvaraju vrata dijalogu
Upravo iz te potrebe nastala je inicijativa "Razgovor koji trebaš započeti", dio A1 kampanje Dječja posla i nastavak dugogodišnje suradnje s Centrom za sigurniji internet kroz edukativnu platformu #BoljiOnline, koja ima cilj osnažiti sve generacije za sigurno i odgovorno ponašanje na internetu.
Psiholozi i sociolozi pripremili su kartice s jednostavnim, svakodnevnim pitanjima koja roditeljima služe kao alat i olakšavaju put do iskrenog razgovora sa svojom djecom o digitalnim navikama, osjećajima i iskustvima. Ponekad samo jedno obično pitanje poput "Što bi napravio da vidiš da netko vrijeđa tvog prijatelja online?" može otvoriti razgovor koji zlata vrijedi.
Ova inicijativa je osmišljena kako bi roditeljima pokazala koliko su ovakvi razgovori važni te im olakšala da ih pokrenu spontano i bez pritiska. Odlična stvar je što su kartice s pitanjima i savjetima dostupne potpuno besplatno, a svi zainteresirani mogu ih preuzeti ovdje.
Zašto je ovo važno?
Centar za sigurniji internet u 2024. godini zabilježio je čak 993 upita za pomoć, što je rast od 200 posto u odnosu na godinu prije. Najčešći problemi bili su dijeljenje fotografija koje su kasnije iskorištene za ismijavanje, hakirani računi, prijetnje na platformama poput Robloxa ili phishing prijevare. Sve su to situacije koje djeci mogu stvoriti osjećaj srama, straha i izolacije, a koje se mogu ublažiti ili spriječiti na vrijeme ako razgovor u obitelji postane svakodnevica.
Nedavna istraživanja dodatno potvrđuju ozbiljnost problema ističući pojave sextinga i osvetničke pornografije među mladima. Prema istraživanju Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, provedenom u sklopu projekta DeShame, gotovo 40 posto srednjoškolaca izjavilo je da su putem interneta primili seksualno eksplicitne sadržaje, dok je 10 posto priznalo slanje vlastitih takvih sadržaja.
Posebno zabrinjava činjenica da je 4 posto mladih slalo svoje intimne materijale osobama koje ne poznaju, što pokazuje koliko su rizična ponašanja prisutna u online okruženju. Uz to, čak 42 posto ispitanika aktivno koristi dva ili više profila na istoj društvenoj mreži, često radi skrivanja neprimjerenog sadržaja ili anonimnog zlostavljanja vršnjaka.
Slični obrasci prepoznati su i u istraživanju Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), prema kojem je 72 posto djevojaka bilo izloženo seksualnim komentarima na internetu vezanim uz njihova tijela, 9 posto ih je doživjelo ucjene seksualne prirode, a 7 posto je imalo iskustvo neovlaštenog objavljivanja privatnih fotografija ili videa od strane partnera. To jasno pokazuje da su djevojke posebno ranjiva skupina, a digitalno nasilje poprima oblike koji mogu ostaviti dugotrajne psihološke posljedice.
Zabrinjava i činjenica da roditelji traže pomoć jer njihova djeca sama šalju seksualno eksplicitne sadržaje putem društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje.
Internet budućnosti je zajednička odgovornost
U A1 vjeruju da internet nije samo tehnologija, već prostor u kojem se oblikuju vrijednosti, prijateljstva i znanja. Zato je važno da svi – roditelji, škole, institucije, tehnološke kompanije i sami korisnici – preuzmu dio odgovornosti.
Kao digitalni lider, A1 naglašava da im je cilj više od povezivanja. Žele ponuditi alate, znanje i platforme koje internet čine sigurnim i pristupačnim mjestom za svakog. Jer na kraju, digitalni svijet nije odvojen od onog "stvarnog". On je produžetak naših razgovora, odnosa i svakodnevice. A najbolji način da zaštitimo djecu je da budemo tu za njih, s pravim pitanjem u pravom trenutku.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Slobodne Dalmacije i A1 Hrvatska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....