Linda Begonja, priznata kazališna glumica zadarskih korijena, dio je zvjezdane postave regionalnog hit filma "Svadba" u kojem glumi majku mladenke, Hercegovku Mariju. U pauzi između brojnih obaveza oko promocije filma, koje uključuju i premijere u stranim gradovima, jedva smo je uspjeli uhvatiti za ovaj intervju kako bismo je pitali kako to da je jedan domaći film postao takav fenomen... Razgovarali smo i o njezinoj dugogodišnjoj kazališnoj karijeri, angažmanu u popularnim TV serijama po kojima je šira hrvatska javnost još uvijek najviše prepoznaje, novom projektu s partnerom Oliverom Frljićem...
Jeste li, dok ste snimali film, mogli zamisliti ovakav uspjeh kod publike i što mislite da je bio najveći mamac za gledatelje?
- Nisam mogla zamisliti ovakav uspjeh, ali osjećala sam da film dira živac koji kod nas nikad nije prestao pulsirati – pitanje uvjetovanog identiteta koji se ponaša kao obiteljska dijagnoza, a ne kao slobodan izbor. Publiku je, mislim, privuklo to što "Svadba" vrlo precizno secira naše nacionalističke tikove i male farsične rituale koje zovemo tradicijom. Ti obrasci su toliko internalizirani da ih više ne prepoznajemo kao ideologiju nego kao bonton: kako se sjedi za stolom, koga se smije voljeti, na kojem jeziku se smije sanjati...
Film to pokazuje bez dociranja – kroz humor koji je istodobno nježan i okrutan, jer se smijemo vlastitim refleksima. Mene je kao glumicu zanimalo upravo to: kako lik Marije živi unutar identiteta determiniranog stereotipom podneblja... "Svadba" ima autoironični odmak prema tom naučenom nacionalizmu - balansira s ljudima koji ponavljaju lekcije koje nikad nisu propitali. I mislim da su se gledatelji prepoznali u toj nelagodi: u trenutku kad shvatiš da se smiju nečemu što i sami nose u sebi, ali bez moraliziranja. Postaje ljekovit. Zato mamac nije bio samo priča o braku, nego ideja da identitet ne mora biti kavez, nego mjesto pregovora. A na ovim prostorima pregovor je i dalje incident - jer društvo koje živi od podjela panično se boji svakog čovjeka koji misli u svoje ime. Zato idite u kino, možda lijek bude djelovao.
Je li "miješani brak" i dalje kod nas dobitna scenaristička kombinacija? Treba li uopće brak između Hrvatice i Srbina i 2026. izazivati kontroverze?
- Ako se još uvijek bavimo "miješanim brakom" kao temom, problem nije brak nego društvo koje ga tretira kao politički incident. I to u 2026. godini. Nacionalni identitet kod nas nije samo oznaka – on je sudac, cenzor, stražar, koji odlučuje tko je legitiman i tko ima pravo na ljubav, prijateljstvo ili slobodu u vlastitom životu. Taj mehanizam živi u šalama, običajima, jeziku koji koristimo i često prolazi neopaženo, dok u pozadini oblikuje strah, nelagodu i autocenzuru...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....