Izrazito posjećeno bilo je predstavljanje knjige "Sveučilišne tajne" umirovljenoga profesora emeritusa dr. sc. Matka Marušića, održano u središnjoj knjižnici GKMM-a.
Nekadašnji dekan Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Splitu svojom najnovijom knjigom analizirao je sveučilišni život kao takav te sva hrvatska sveučilišta pojedinačno, iscrpno usporedivši nastavne i znanstvenoistraživačke podatke Sveučilišta u Osijeku, u Rijeci, u Splitu i Zagrebu te, po okružju i veličini slična inozemna sveučilišta – u Beogradu, Budimpešti i Ljubljani.
O knjizi koja je već izazvala veliku pozornost hrvatske javnosti najprije je govorio prof. dr. sc. Ivan Pavić, nekadašnji rektor Sveučilišta u Splitu i predsjednik splitskoga ogranka Hrvatske Paneuropske unije.
Knjiga o hrvatskom društvu
Prof. Pavić istaknuo je da Marušićeva knjiga predstavlja "osebujno, otvoreno i provokativno djelo koje se bavi svijetom visokoga obrazovanja, znanosti i akademske zajednice, ali i širim društvenim pitanjima koja taj svijet oblikuju."
Nadalje, istaknuo je prof. Pavić, "Marušić u svojoj knjizi progovara iz osobnoga iskustva te u njoj razotkriva ono što se nerijetko prešućuje: odnose moći, moralne dvojbe, profesionalne izazove i ljudske slabosti unutar akademskoga sustava".
- Nije to samo knjiga o profesorima, već knjiga o hrvatskome društvu - rekao je Pavić, koji je naglasio Marušićevo dugogodišnje iskustvo kao temelj njegove najnovije knjige.
- Djelo je nastalo iz potrebe da se javno progovori o problemima koji se godinama gomilaju u akademskoj zajednici, ali rijetko izlaze izvan zidova fakulteta, pojasnio je te dodao da se knjiga predstavlja u vremenu u kojemu se autoritet znanja često dovodi u pitanje, a akademske institucije suočavaju s izazovima kao što su politizacija, nepotizam, pad kriterija i gubitak etičke odgovornosti.
Osoban i polemičan
"Marušić ne piše neutralno ni distancirano. Njegov je stil osoban, polemičan i angažiran, što knjigu čini snažnom i poticajnom", naglasio je.
Tajne koje prof. Marušić otkriva nisu senzacionalističke u trivijalnome smislu, rekao je Pavić, već duboko problematiziraju svakodnevicu profesora, pritiske hijerarhije, sukobe interesa, borbu za napredovanje, ali i odgovornost prema studentima.
Osobitu pozornost autor je posvetio pitanju istine – osobne, znanstvene i društvene – naglasio je, navevši pojave u knjizi koje narušavaju vjerodostojnost znanosti i visokoga obrazovanja: pogodovanja, zatvoreni krugovi moći, formalizam bez stvarne kvalitete, te strah od javnoga iznošenja mišljenja.
Velika prednost knjige jest što Marušić ne piše u akademskome tonu i ne rabi apstraktne pojmove, a što njegovu knjigu čini čitkom i pristupačnom svakomu čitatelju.
Bez moralnih nema vjerodostojnih
- Ona podsjeća, dakle, da akademska titula sama po sebi ne jamči moralnost, ali da bez moralnih pojedinaca nema ni vjerodostojnih institucija - zaključio je.
Istaknuta znanstvenica i profesorica na Fakultetu forenzičkih znanosti, dr. sc. Željana Bašić, koja se bavi forenzičkom antropologijom i primjenom UI-ja u znanstvenim istraživanjima, autorica više od 60 znanstvenih radova te 6 knjiga i udžbenika, naglasila je kuriozitet što su dva rektora splitskoga sveučilišta, prof. Pavić i prof. Anđelinović, došla podržati predstavljanje Marušićeve knjige, u kojoj se očituje "blagi očinski prijekor", kazala je profesorica, no u kojoj se ujedno daju lijepe preporuke kako bi sveučilište moglo izgledati.
- Djelomično sam ga ja nagovorila da napiše ovu knjigu - objasnila je, opisavši kako joj se prof. Marušić obratio za pomoć pri prikupljanju mnoštva podataka potrebnih kako bi se napravila stručna usporedba hrvatskih sveučilišta s beogradskim, ljubljanskim i budimpeštanskim sveučilištem.
Za njom je postojala potreba
Kako potrebnih podataka nije bilo, odlučili su se obratiti umjetnoj inteligenciji. Profesorica se manje osvrnula na samu knjigu, a više na ono što se o knjizi piše, a s obzirom na to da se o knjizi već podosta piše, zaključila je da za takvom knjigom postojala potreba, odnosno da ovakva knjiga o hrvatskim sveučilištima dosad nije bila napisana.
Prof. dr. sc. Darko Hren sa splitskoga Filozofskoga fakulteta odlučio je govoriti poglavito o autoru, podijelivši s publikom osobna iskustva rada s prof. Marušićem.
Hren je ispričao da je naučio razne lekcije radeći za Marušića koji ga je, kako je rekao, uvijek podržavao, ne samo profesorski, nego i prijateljski. Nabrojao je i neke od Marušićevih vrlina: da se nikada ne pretvara, da se nikada ne prikazuje boljim nego što jest i da uvijek govori što misli, čak i onda kada zbog toga može imati problema.
- Učio me izraziti svoje mišljenje, ali ne papagajsko, nego stvarno, doživljeno i promišljeno - objasnio je Hren.
- Ako si s Matkom to što jesi, on će te prihvatiti, poštovati i neće tjerati da se mijenjaš - rekao je, dodavši šaljivo: - Osim što će te tjerati da doktoriraš!
Ispričao je, među ostalim, kako je uz Marušića naučio vjerovati u sebe i svoje znanje, te da treba raditi do kraja, a ne do savršenstva. Istaknuo je i da javnost često ima netočnu predodžbu o Marušićevu domoljublju.
- Jedni ga smatraju primitivno-neukusnim i propuštaju primijetiti da isticanjem domoljublja on zapravo zastupa pošteni rad, skromnost, toleranciju, zajedništvo, različitost, a kritizira licemjerje i sebičnost - pojasnio je prof. Hren, te je dodao da je u Marušićevu domoljublju bitnije, primjerice, odvajanje otpada, briga za okoliš te ne varati na ispitima, od nacionalnosti i stranačke pripadnosti.
- Ja sam jedan jako sretan čovjek. Koliko god da sam imao milijun problema u životu, družio sam se s ovakvim ljudima - rekao je autor Marko Marušić, te poručio onima koji ga namjeravaju napasti kako "moraju znati da iza njega stoji najmanje šestero fenomenalnih ljudi, koji su provjerili podatke u knjizi".
Marušić je potom ukratko objasnio statističke podatke Sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Ljubljani. Od navedenih sveučilišta, splitsko ima najviše studenata po broju nastavnika, no 45 posto studenata u Splitu izgubi godinu, a ono što iznenađuje jest da isti postotak vrijedi za Zagreb, Rijeku i Ljubljanu.
Nastavlja zaokupljati javnost
Što se broja znanstvenih radova po nastavniku tiče, splitsko ima 2,6 u godini, zagrebačko 1,6, a osječko i riječko po 1,9. Glede udjela znanstvenih područja, splitsko i riječko sveučilište stoje loše po pitanju humanističkih i društveni znanosti, za razliku od zagrebačkog i ljubljanskoga.
Na kraju, prikazao je tablicu u kojoj su sveučilišta rangirana po bodovima. Splitsko ima 10, zagrebačko 20,5, riječko 4, a ljubljansko 23, pri čemu se u obzir ne uzima veličina, pa je tako Zagreb dvaput bolji od Splita, ali i triput veći, naglasio je Marušić.
Iz svega navedenoga jasno je da će Marušićeva knjiga nastaviti zaokupljati pozornost javnosti, osobito zbog činjenice da konačno imamo provjerene podatke prema kojima možemo točno reći koja su sveučilišta u Hrvatskoj bolja i zašto.
Vrijedan je to i velik pomak u sagledavanju sveučilišnoga svijeta u Hrvatskoj, dok pitanja (ne)etičnosti, (ne)profesionalnosti i (ne)politiziranosti hrvatske akademske zajednice otvaraju široj javnosti zanimljive teme koje Marušićevu knjigu čine krajnje aktualnom, što je uostalom potvrdila vrlo velika posjećenost na sinoćnjemu predstavljanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....