Je li ministar turizma i sporta Tonči Glavina u pravu kad kaže da bi cijene trebale biti niže deset do dvadeset posto, a da bismo bili konkurentni u odnosu na druge mediteranske zemlje? Jest, jer je Hrvatska, što se tiče smještaja, prijevoza i izvanpansionske potrošnje, a o cijenama u trgovinama da i ne govorimo, dodirnula plafon. Pođite u Italiju, Grčku, Španjolsku, Portugal, na Maltu, skoknite u susjednu Crnu Goru..., sve će vam se samo kazati. Da se razumijemo, cijene su i tamo paprene, međutim, uvijek su barem nešto, za kojih pet do deset posto, mediteranski takmaci u turističkoj utakmici – povoljniji od nas. Stoga, Glavinina računica nije odokativna: sa do dvadeset posto nižim cijenama usluga i robe u turizmu Hrvatska bi zagorčala život konkurenciji.
No jedno su želje, a drugo mogućnosti, realnost. U tržišnoj se ekonomiji cijene slobodno formiraju, pa ministru i drugima na odgovornim dužnostima u turističkom resoru preostaju tek (prazne) riječi.
Spasimo iznajmljivače
Može li privatni smještaj, koji čini više od dvije trećine naših ukupnih kapaciteta, biti jeftiniji?
– Paradoks je da država s jedne strane stalno povećava davanja iznajmljivačima, a s druge se apelira da smanjimo cijene?! E, sad, budući cijene nitko ne može propisati dekretom, svatko će ih od nas individualno odrediti, a na kraju će ih platiti kupac, ako mu ta cijena, s obzirom na ponuđeno – odgovara. Tom logikom već imate one koji su zbog loše popunjenosti ozbiljno smanjili cijene, a drugi, kojima rezervacije dobro idu, to ne rade. Sve, dakle, ovisi o ponudi i potražnji. Bude li, općenito, u Hrvatskoj potražnja za privatnim smještajem manja, cijene će pasti bez obzira tko ih, kako i kada bude formirao, a znate da ih privatni iznajmljivači mijenjaju i na dnevnoj bazi, rukovodeći se isključivo time ima li za njihove kapacitete interesa ili ne. Dokle se god nešto bude moglo prodati, cijene će biti takve kakve jesu, u suprotnom, one će pasti – veli Vedran Tomić, privatni iznajmljivač iz Crikvenice, iz udruge "Spasimo male obiteljske iznajmljivače".
U posljednjih pet godina cijene smještaja u Hrvatskoj narasle su 53,4 posto, za razliku od Grčke – 24,3 posto, Španjolske 31,2 posto i Italije 33 posto, no i kvaliteta smještaja se bitno popravila. Nije pretjerano reći da našim apartmanima i sobama u domaćinstvima nema ravnih.
Što je s ugostiteljstvom? Mogu li ugostitelji sniziti cijene?
– Kako tko. To ovisi od ugostitelja do ugostitelja. Što se premium ponude tiče, mislim da su naši gosti zadovoljni i ponudom i cijenom. Ako gdje postoji prostor za smanjivanje cijena, onda su to restorani srednjeg ranga, a takvih je najviše. Nije nužno da idu na smanjivanje cijena ako će podignuti kvalitetu. Da zaključim, gost mora dobiti ono što plati, ne smije se ni u jednom segmentu osjećati zakinutim – kaže Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK-u.
Naša sugovornica misli da su ostvarene sve predispozicije za odličnu turističku sezonu.
– Naša ponuda je zaista dobra, a trenutna politička situacija nam ide na ruku, jer Hrvatska je sigurna destinacija, u puno povoljnijoj situaciji od drugih, a najbitnije je da tako i ostane. Mislim da je zato ministrova izjava na mjestu. On je mislio da ovaj zamašnjak koji sada imamo, ovaj dobar ulaz u sezonu, ne smijemo izgubiti zbog onih koji nude nešto po cijeni koja ne prati kvalitetu. Svi govorimo svake godine o srpanjskim rupama. One se sada popunjavaju.
Ako naši prvi gosti budu zadovoljni ponudom i onim što su ovdje doživjeli, oni će pozvati druge da ljetuju ovdje i mi ćemo biti zadovoljni i rezultatima u srpnju. Također, uočen je i jedan trend manje potrošnje kod turista na dnevnoj bazi, a to sve u turizmu zove na oprez, i nuka da cijenu koju tražimo opravdamo kvalitetom. Hrvatska je automobilska destinacija, najbliži smo razvijenim zemljama Europe, sve govori da bi nam sezona 2026. mogla biti odlična, a ona će biti takva ako se oko nje svi zajedno maksimalno potrudimo – poručuje Tabak.
Što kaže statistika na razini Europske unije? Cijene u ugostiteljskim objektima i hotelima u Hrvatskoj porasle su drastično, dok su prije, u Hrvatskoj turistički rekordne 2019., bile ispod prosjeka EU-a.
Hrvatska je tako danas postala skuplja od Portugala, Grčke i Španjolske, a s Italijom je "li-la".
U nautičkom turizmu nam dobro ide. Najveća čarter-flota na svijetu nalazi se u splitskom akvatoriju. No i tu su se lani prvi put osjetile posljedice podizanja cijena. Nautičari su imali manje posla nego prethodnih godina. Jesmo li skupi? Ima li mjesta za korekcije cijena?
Bitna je kvaliteta
– U nautičkom turizmu cijena nije ta koja odlučuje, jer se u pravilu radi o turistima višeg platnog razreda, ljudima s plaćama od četiri tisuće eura naviše, međutim, nitko ne želi da ga se pravi budalom. Nama se, naime, događa da smo od pandemije naovamo cijene podignuli u prosjeku i pedeset posto, a kvaliteta to ne prati. Usluga u našim marinama, gdje cijene na godišnjoj razini rastu i po deset posto, nisu ništa bolje nego prije šest godina. To je naš glavni problem. Nautičar ne dobiva vrijednost za novac – kaže dr. sc. Srećko Favro, stručnjak za nautički turizam, koji se slaže da bi cijene u nautičkom turizmu mogle biti niže.
– Postoje modeli pomoću kojih država može stimulirati poduzetnike u nautičkom turizmu, putem povoljnih kredita posredstvom HBOR-a i na druge načine, a kako je to radila i radi u drugim turističkim sektorima, i tako im dati prostora za smanjivanje cijena, no, ponavljam, one nisu najbitnije, prvenstveno treba raditi na podizanju kvalitete, a to ćemo teško postići dok u HTZ-u i Ministarstvu turizma i sporta, Ministarstvu pomorstva, ne sjede ljudi od nautičke struke, profesionalci. Sve se svelo na HGK i strukovna udruženja nautičara, a kad se razgovara s odgovornima iz Ministarstva turizma, šalju nam na sastanke ljude iz trećeg ešalona, koji ono što im predložimo, a to su uvijek konkretna rješenja naših problema, nemaju ovlasti provesti. Nama s druge strane stola treba barem državni tajnik, koji će ono što mu struka predloži i operacionalizirati. Samo na taj način naš će nautički turizam biti konkurentniji – veli Favro.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....