Još desetak dana do otvaranja Zlatnih vrata; kroz cijelu povijest bila su zatvorena, a danas im ‘fali‘ 1,5 metara

Bliže se kraju arheološka istraživanja Zlatnih vrata, koja su započela prvih dana ožujka; za desetak dana bit će otvoren monumentalni, sjeverni ulaz u Dioklecijanovu palaču.

– Radili smo u tri koraka, najprije smo utvrdili stupanj očuvanosti temelja dviju osmerokutnih kula s istočne i zapadne strane, s obzirom na povijesne izvore koji izvještavaju o njihovu rušenju u 17. stoljeću, a potom proveli revizijska istraživanja u Zlatnim vratima i nekoliko metara prema sjeveru. Utvrdili smo razinu hodne površine iz vremena gradnje Dioklecijanove palače, što je dosta bitno kako bismo spoznali funkcioniranje ulaza i prostora pred Zlatnim vratima, koji je danas nasut, za razliku od antičkog vremena kad je bio puno niži. Budući da smo nakon sloja kamenog naboja pronašli platformu od antičkog betona, možemo pretpostaviti da je riječ o podlozi popločanog prostora pred Zlatnim vratima – kazao nam je arheolog Zvonimir Kita iz tvrtke "Temenos", voditelj istraživanja koja su potvrdila izvornu kotu Zlatnih vrata, što ju je austrijski arheolog i arhitekt George Niemann početkom 20. stoljeća postavio na 1,4 metra.

Kanal pod Palačom

Sadašnje istraživanje pokazalo je kako je sjeverni ulaz u Dioklecijanovu palaču bio visok 4,56 metara, tako da se u naše vrijeme ne može točno ni spoznati koliko su vrata bila monumentalna, jer je pod zemljom trećina vratnica. Inače, na crtežu arhitekta i konzervatora Vicka Andrića iz 1846. godine uočava se kako su Zlatna vrata bila potpuno zatrpana zemljom; u unutrašnjem dvorištu – propugnakulu stajala je srednjovjekovna zgrada, tako da arheolozi i povjesničari smatraju kako su Zlatna vrata većinu svog postojanja, od 5.-6. stoljeća pa sve do kraja 19. stoljeća, kad ih je iskopala austrougarska vlast, bila neprohodna! Tragovi te činjenice mogu se i danas vidjeti, ulazna vrata srednjovjekovnih stanova u zidu Palače bila su u visini nadvoja Zlatnih vrata, a vjerojatno su u kasnoj antici ispunjeni i lučni otvori pri vrhu zida.

Aktualnim istraživanjima utvrđena je i infrastruktura odvodnje oborinskih i otpadnih voda iz Dioklecijanova palače. Pred Zlatnim vratima je iskopan kanal s bačvastim svodom u koji se prikupljala voda koja je ispod Carda potom kanalizirana do Peristila, te Decumanusom, današnjom Krešimirovom, išla do Željeznih vrata, pa skretala prema današnjem Voćnom trgu, gdje je u Dioklecijanovo doba bila morska obala.

Od nalaza kamene plastike valja istaknuti kamenu antičku gredu, koja je najvjerojatnije pripadala ukrasnom vijencu, a s čije su jedne strane doklesana tri kasnoantička križa, tako da je sekundarno upotrijebljena kao crkveni namještaj.